Tena

by Josip Kozarac

Pripovijest “Tena” slovi kao jedna od najpoznatijih i najuspjelijih Kozarčevih pripovijesti. U njoj je dao i pouku, ali i kritičnost prema svojoj rodnoj zemlji Slavoniji. Vidi se njegovo odlično uočavanje detalja i kroz opise likova njihovo oživljavanje. Vrlo vješto nam je prikazao Tenin opis, kako vanjski tako i njezin karakter.

U Teni se Kozarac pokazao kao odličan portretist, koji pored toga što ima odlično oko za detalje, posebnu pozornost pridaje likovima koje oživljava duboko i suptilno.

Roman završava pozitivno s vjerom i nadom da postoji mogućnost ispravljanja pogrešaka te s porukom da treba vjerovati u pravu ljubav i iskrene osjećaje. U djelu je opisan raspad tradicionalnog sela u Slavoniji na moralnom i materijalnom planu uz pomoć opisa detalja slike sela iz socijalne perspektive.

Genres: Classics, Read For School, School, Fiction, Short Stories

71 pages, Paperback

First published January 1, 1894

About the author

Josip Kozarac (Vinkovci, 18. ožujka 1858. - Koprivnica, 21. kolovoza 1906.), hrvatski je prozaist - novelist, romanopisac, pjesnik, pisac pripovjetki i polemičar, diplomirani inženjer šumarstva, jedan od najpoznatijih hrvatskih šumara.
Bio je jedan od važnijih hrvatskih prozaista, novelista, polemičara, pjesnika, ujedno i diplomirani inženjer šumarstva te najpoznatiji hrvatski šumar. Osnovnu školu završio je u Vinkovcima, te je pohađao gimnaziju koju je završio s puno muke, ali se sve promijenilo kada je upisao fakultet šumarstva u Beču. Diplomirao je 1879. godine na Visokoj školi za kulturu tla kao najbolji student na svojoj godini. Prije fakulteta živio je dosta slobodan i neobuzdan život. Puno je vremena provodio u prirodi, jednostavno promatrajući život koji se odvijao oko njega.

Svoje je spisateljske sposobnosti razvio pišući poezije, a kasnije je svoj talent pronašao u pisanju proze (pripovijetke i romani). Nakon što mu je otac preminuo, Kozarac je ostao živjeti sa svojom majkom. Kao jedan od boljih šumarskih stručnjaka radio je na mnogim mjestima: Vinkovci, Vrbanja, Nijemci, Županja, Nova Gradiška, Lipovljani i mnogim drugim.
Od 1896. do 1898. godine bio je jedan od urednika, tada poznatog «Šumarskog lista». Pisao je brojne članke, ali su svi bili vezani za njegov posao. Dok je bio u svojoj struci, najvažnije što je učinio bilo je službovanje u Lipovljanima od 1885. do 1895. godine, tada je posjekao i pomladio tisuće hektara šuma hrasta lužnjaka koje danas, njemu u čast nose upravo njegovo ime. Bio je poznat i po raspravama vezanih za šume, koje su bile poznate čak i mnogim stručnjacima iz Zapadne Europe i Rusije. Nakon što je ispunio sva očekivanja u svom poslu i time doprinio razvoju hrvatskog šumarstva, Kozarac se povukao i više posvetio razvijanju svojih drugih talenata i spisateljskom životu što je pokazao i mnogim svojim djelima koja su i danas rado čitana. Umro je 21. kolovoza 1906. u Koprivnici.
Smatran je piscem jako oštrih zapažanja i jednostavnih, ali, često i prodornih, dubokoumnih misli. Nastavio je Reljkovićevim putem i danas ne bismo mogli zamisliti hrvatsku književnost bez njegova doprinosa te ne bismo imali točne informacije o životu seljaka u to vrijeme. Kozarac je pisao realna i racionalna djela koja su se u većini slučajeva temeljila na stvarnim događajima i opisivala slavonsku sredinu i kvalitete tog života. Često je prema sebi bio samokritičan, i za njega su najviše govorili da je pjesnik prirode jer je od svih bio najviše vezan za nju. To se najviše primjećivalo kroz detaljne opise pejzaža u njegovim djelima, gdje ju je opisivao onako kako ju je doživljavao kao šumar i kao dijete kada je većinu svoga vremena provodio u prirodi.
Osim pejzaža, u brojnim djelima opisuje i probleme koji muče seosko stanovništvo i njihove poglede na život i okolinu. Po tome je Kozarac ostao upamćen kao jedan od najiskrenijih hrvatskih pisaca jer je stvarnost prikazivao onakvu kakva ona zaista jest te je zbog toga iznosio sve probleme i predlagao njihova rješenja.

Reviews

[Tonkica · Rating 4 out of 5]

Još jedna odslušana audio knjiga (pripovijetka) i mogu reći da je odrađena savršeno, kao i svaka koju sam do sada poslušala. Imam sreće što se ovakvi uradci mogu posuditi u mojoj gradskoj knjižnici.

Priču o Teni znam još iz školskih dana i nisam promijenila mišljenje o utiscima na nju. I nakon nekoliko desetljeća i dalje mi ima svoju smisao, a vidim da se ništa u svijetu, ni od tada ni od kada je nastala nije promijenilo... :-/

[Bruno · Rating 4 out of 5]

CRO/ENG
Iako ima par drugih pripovijedaka koje sam pročitao od Kozarca (poput ''Biser Kate'' i ''Krčelići neće ljepote''), ograničio sam se samo na ovaj naslov jer se često spominje kao zasebno izdanje, dok su ostali dio zbirki pripovijedaka i kratkih priča. Za ''Tenu'' bih naveo kako ima simpatičnu radnju, ali sa dubokom porukom svjesnog iskorištavanja ljudi (nije na razini zemljoposjednika prema seljacima, nap.), koja ima zadovoljštinu, na ne neki način. Stanovništvo Slavonije iz Kozarčevog vremena je živahno, šaroliko i stvarno, jer se sve njihove mane otkrivaju, kako se zaplet radnje počne odvijati. Ako bih izuzeo motivaciju glavne protagonistkinje, malo me podsjeća na talijanski film ''Malena'' (nisam ga pogledao u cijelosti, ali ima sličnosti sa pripovijetkom jer stavlja u fokus tračeve i zavist lokalnog stanoništva zbog ljepote), a sam kraj se doima kao da se svaka ptica svome jatu vraća, iako su svi likovi sada drugačiji zbog proživljenih iskustava. Preporuka svakome za pročitati, u svrhu opuštanja, jer je knjiga kratka, jednostavna i duhovita, a na kraju dana možda drugačije pogledamo ljude oko sebe.

Although there are a few other short stories that I've read from Kozarac (like ''Biser Kata'' and ''Krchelich don't want beauty''), I stricted myself to just this title because it is mentioned multiple times as a separate edition, while the others are a part of collection of novellas and short stories. For ''Tena'' I would say that it has interesting plot, but with a deep message, regarding the exploitation of the people (it doesn't have anything to do with landowners towards villagers, note), with a satisfaction, in some sort. The populace of Slavonia from Kozarac's time is lively, diverse and real, because of their discovered flaws, as the plot progresses. If I would to exclude the motivation of the main protagonist, it reminds a little of the Italian movie ''Malena'' (it has similarities with this story because of gossips and jealousy of the locals towards a beauty), and the end itself seems like it brings everything to it's proper conclusion, although all of the characters are different because of their experiences. It's a recommendation for everyone to read for relaxation, because it's short, simple and humorous, and at the end of the day we might look at people around us in different way.

[Uroš Đurković · Rating 4 out of 5]

Tena se može povezati sa čitavim nizom prepoznatljivih junakinja realizma sputanih društvenim konvencijama. Takve junakinje znaju da ne znaju šta žele, osećaju da je sigurnost robija (Ana Karenjina), da je život nedovoljno spektakularan (Ema Bovari) i da materijalna podrška nije isto što i emocionalna podrška (Efi Brist). Sve navedene junakinje su neverne svojim supruzima, ali verne srcu i slobodi, čak i onda kad je ona kobna. Tenu, međutim, odlikuje još nešto, ona nije satkana samo od nečeg nestalno senzualnog, već i pragmatičnog. I tu pronalazim jedan od razloga za čitanje ove Kozarčeve novele – ona nije vrsna zbog prikazivanja psihološkog portreta niti statusa žene u provinciji – već se iza svega može iščitati istorija kapitalizma, još prisutnija, ako je verovati onima koji su ta dela čitali, u Kozarčevim romanima neposredno inspirisanim idejama Adama Smita. Kada se poredi ono što radi Svetolik Ranković u okviru dezintegracije realizma u srpskoj književnosti, vidi se da Kozarac, iako zauzima sličnu teritoriju, nije tu najubedljiviji. A njegova specifičnost jeste posredno prikazivanje privrednih i društvenih prilika kroz sudbinu junakinje u kojoj bi se mnogi mogli prepoznati i u kojoj neki proučavaoci vide i alegoriju za Slavoniju, što mislim da je površno i nategnuto, iako razumem razloge. A uz sve to postoji i momenat dosade – a gde postoji dokolica, postoji i akumulacija kapitala – dosada je fenomen modernog doba, neodvojiv od vremena i nije čudo što se i Tena i sve prethodne navedene junakinje dosađuju. To je, češće nego što bi nekome delovalo, motivacija za ključne životne obrte i u književnosti a i, bogami, van nje. I može i ovo delo da bude za savremenog čitaoca dosadno, a može da ima, za nekoga, zavodljivost malovaroškog trača, gde se mogu naći i precizni opisi i razumevanje za uzburkanosti duše. Pa ko voli, na primer, Boru Stankovića, a voleo bi da pročita nešto razvodnjenije, evo mu predlog. A delo bih tek preporučio Franku Moretiju i živo me zanima šta bi on mogao da izjavi povodom njega, naročito u odnosu na istoriju građanstva i kapitalizma.

[Lucija · Rating 4 out of 5]

Kozarac je ovom pripovijesti kroz lik Tene oslikao život propadajuće Slavonije i njenog stanovništva u 19. stoljeću. Izgleda da se hrvatski narod nekih problema ne može riješiti stoljećima, ali pitanje je želi li. Lijenost i iskvaren moral uništava.
Realizam kao književno razdoblje mi je jedno od najdražih jer pisci koji tad djeluju, svjetski i hrvatski, vjerno predočuju život običnih ljudi, njihovu patnju i nastojanje da svoj život poboljšaju i uljepšaju. Mnogi kritiziraju hrvatske pisce realizma, zbog često sličnih likova, ali meni su njihovi likovi dragi jer predstavljaju različitost i posebnost, izdvajaju se iz mase i odbijaju se pokoriti onome što se očekuje od njih. Kozarac je bio "kritičar svega lošega i veliki zaljubljenik ljepote", često kritiziran da moralizira. Kozarac je, kao rođeni Slavonac, teško prihvaćao propadanje svoje Slavonije i zato razumijem njegovu želju da pomoću književnosti ukaže ljudima na problem. Propadanje i raslojavanje slavonskog sela je dobro poznavao i bolno doživljavao. Taj proces Kozarac opisuje u Teni, u kojoj svoju pripovjedačko umijeće razvija do vrhunca.
Tena je u svojoj nepromišljenosti i zaslijepljenosti u samo dvije godine ostala bez ljepote - što smatra jedinim dobrom koje ima. Vanjska ljepota se smatra preduvjetom za uspjeh, a od žene se očekuje da uvijek bude lijepa jer bez ljepote nema ništa. Tako razmišlja i siromašna Tena, jer je žena i može preživjeti jedino oviseći o muškarcima. Tena uživa u svojoj ljepoti, nesvjesna zla koje čini sebi i drugima. Tek će je bolest "probuditi" i potaknuti da postane svjesna da ljepota nije najvažnija čar života, nego i čista, istinska ljubav, koju srećom može iskusiti i početi živjeti nov, drugačiji život. Tena je mogla imati sve (kako se obično kaže), ali je u svojoj obijesti duboko pogriješila.
Šteta što hrvatski čitatelji ne cijene bogatstvo i poruke koje su im domaći pisci u svojim djelima ostavili. To se pitao I Šenoa prije mnogo godina.

[majstoricamagije · Rating 4 out of 5]

This book is among the required reading in elementary school, and the children of that age can not even grasp the gravity and depth of this story, because of that it stays in the margins of Croatian literature, never good enough and carefully read.

Tena is Slavonia, Tena is Croatia, with all their wealth and all the attackers who see the value of what we ourselves do not see, or do not know how to use it.

Have you ever retreating parallels between Tena and Osman? Oh yes, there are many similarities!

[Mirjam · Rating 3 out of 5]

Dobra poruka.
Ljepota nije vječna, da bi se u životu nešto postiglo mora se raditi, a ne krasti oženjene muškarce.
Sviđa mi se kraj, to kako su ona i njen vojnik započeli iz početka, ostavili iza sebe te sve njezine godine u kojima je zaboravila što je ljubav.

[Petra · Rating 3 out of 5]

lots of good quotes

[k · Rating 1 out of 5]

užasno učilišno štivo… 😔😔😔

[Valentina Markasović · Rating 5 out of 5]

"Dandanas ne otima se više nitko za »svoga« i »svoju« iz puke ljubavi, dandanas
nismo mi onako sretni kao ptice nebeske, koje se ne moraju brinuti za svakidanji život"

[Ivana · Rating 2 out of 5]

Um, I found this quite uninteresting.

[Marta Mlinac · Rating 2 out of 5]

Naporno.

[Sara · Rating 3 out of 5]

I mean...okay. Could've been better.

[Adam · Rating 4 out of 5]

Pouka knjige je jako dobra.

[Katjas_artcafe · Rating 3 out of 5]

Iskreno jako smjesna

[Darija Koscak · Rating 3 out of 5]

umm

[Lara · Rating 3 out of 5]

3.5

[Ⰰⱃⰿⰰⱀⰴ Ⱆⰾⰴⰵⱃⰻⰽⱁ Ⱅⰵⱄⰾⰰ · Rating 3 out of 5]

Nemam fizičku knjigu kod sebe pa ne znam u kojem izdanju pročitah ovo štivo.
Vidjeh da dadoh jedan, sada kada friško nakon još jednog čitanja Tene pišem ovaj osvrt uvidjeh da pogriješih.
Jezik je bez razina aktualizacije te je najslabija karika u lancu novele. Navedeno je ostvareno promišljeno i svjesno jer se radi o realističarskom djelu kojemu je i cilj doprijeti do masa.
Novela u pogledu vernakulara obiluje turcizmima te aoristima i imperfektima, svi navedeni elementi su natruhe slavonskog vernakulara.
Sadržajno novela posjeduje relativno dobro karakterizirane likove, uzevši u obzir kontekst hrvatskog realizma, jednu živopisnu plejadu lover boysa te Tene pohotnice.
Ideološki podtekst je u biti čisti red pill. Ova novela razotkriva žensku hipergamiju te istinu muško-ženskih odnosa; žene su samo lijepi predmeti, a muškarci načini na koje se žene mogu
uhljebiti. Zato je muškarcima u pogledu žena bitna ljepota, dok je ženama bitna muška karizma, pozicija muškarca na dominance hierarchyu. Trenutak kada Tena shvaća da se ne želi udati dok se ne ostvari hit the wall vremenska točka je još jedan red pill obrazac koji je predočen u noveli.
Kozarac je jedan od rijetkih hrvatskih devetnaestostoljetnih pisaca koji su vjerno prikazivali žene i muško-ženske odnose.
Onaj beta Leskovar je zbilja bio pisac koji je toliko bluepillan da je na istoj razini kao danas neki suvremeni beta koji posjećuje marševe za ženska prava.
Onaj nedavni noćni marš u Zagrebu je odraz kognitivne baruštine feminizma te totalitarne naravi navedene ideologije. Od crnokošuljaša do dlakarica; marševi su temeljni koraci prema diktaturi.
U tom pogledu ova novela je osvježenje.
Ipak je nešto dobro ispalo iz te poluplješive Kozarčeve glave.
Trojka je dana jer me stvarnosna proza, pogotovo ona realističarska, ne zanima.
¡Hasta luego!

[Karlo · Rating 5 out of 5]

Odlična priča čija je glavna pouka da je ljepota zaista prolazna, a tako i sve što dolazi s njom. Iako je Tena, zahvaljujuću svojoj ljepoti, vodila raskošan “život iz snova” i uživala u svim zadovoljstvima koja si je mogla zamisliti, na kraju je nad tom ljepotom pobjedila lukavost jedne obične seljanke :) možda je pametnije u životu se uzadti u neke korisnije vlastite osobine, a ne očekivati sve na temelju izgleda. Mislim da je to ono što knjiga poručuje

[lana · Rating 4 out of 5]

3,5 zvijezdica - puno lijepih citata.

[B. Tomičić · Rating 3 out of 5]

Arguably one of the best portrayals of sexism in 19th century Croatia. It wasn't Kozarac's intention but it is very visible from the character of Tena that she is constantly put in situations women in Slavonia had to face. Her character is extremely complex and I praise the author for being able to explore her entirely in just 75 pages, however the writing itself constantly portrays her as the wrongdoer. Not a very pleasant read, which is why I rated it 3 stars, but still gives a very good picture of 19th century Croatia.

[Dora · Rating 2 out of 5]

2.5*
Krenula zanimljivo, čak mi se i prilično svidjeo lik Tene, njen opis i citati na početku novele.
U jednom trenutku postala toliko bizarna i problematična da sam okretala očima, ali recimo da je prolazno jer je Kozarac uveo ženskog lika s kojeg se dosad nismo susreli. Stil pisanja je razumljiv i dobar, ali nije me oduševila.

[Lucija J · Rating 4 out of 5]

Predivna priča i jako zanimljivi likovi! Jedini nedostatak jest što je dosta teško za čitati i na nekim dijelovima ima previše dosadnog opisivanja. No, sve ostalo je super.
Možda nećete imati dobar prvi dojam s obzirom na to da je hrvatski realizam (i ja ga mrzim, vjerujte mi), ali mislim da bi priča vrlo dobro prošla i u današnjem svijetu, samo da je pisana malo razumljivijim jezikom. ;)

[Maja · Rating 2 out of 5]

[2.5]

[Andrea · Rating 4 out of 5]

Quite bizarre, but interesting.

[Mila]

Jugoslovenska narodna prosveta, Nolit, Beograd, 1978.

[Katarina · Rating 4 out of 5]

Quick read .

[Lucija Mišković · Rating 2 out of 5]

Boring.

[Larissa · Rating 5 out of 5]

It was my favorite high school reading. I found it very deep back then. I should read it again to check if I still think the same.

[N K · Rating 5 out of 5]

da mogu, dala bi 10 zvjezdica...

[len · Rating 4 out of 5]

all i am saying is that it would have been better if it was written by a woman