Minka

by Abdurezak Hivzi Bjelevac

Roman Minka po svemu može biti uzorak iz njegove proze, a možda je ova junakinja od svih ženskih likova piscu bila najbliža, pa i najdraža. Ana Zolotti, "senzualna Evropljanka", Melika, "moderna Instanbulka" i Rene Logotetides, revolucionarna Grkinja - ipak su strankinje. Isto, kažu, umjetnost nema domovine, umjetnici je imaju. Svijet Minke, Bošnjakinje, najbolje je poznavao. O ostalima je mogao govoriti nešto univerzalno žensko i maštovito iskomplikovati njihove individualne crte i sudbinske puteve. Minkin put, sudbina bogate bosanske begovice, tipičan je i atipičan. Vrijeme jest počelo sazrijevati za krupnije promjene u društvu uopće, pa i u položaju žene u njemu, čak i tamo gdje je najtvrdokornije čuvan status kvo, na Istoku. I u Minkinom slučaju sve je ubrzano time što je ona jedini nasljednik rahmetli Ibrahim-bega Zuhrića, materijalno neovisna, i može sama da odlučuje kako i gdje će živjeti. Pisac je svoju junakinju uveo prvom rečenicom romana i poslije sve likove i događaje povezao s njom.

Meliha Terzić,
(Iz predgovora)

246 pages, Hardcover

First published January 1, 1917

About the author

Abdurezak Hifzi Bjelevac (Abdurezak Hivzi Bjelevac) bošnjački književnik, publicist i prevoditelj (Mostar, 8. VI. 1886 – Zagreb, 25. II. 1972). Školovao se u Carigradu. Surađivao u mnogim jugoslavenskim listovima, uređivao sarajevski Novi vijek (1920) i Behar (1921). Od 1941. djelovao u Zagrebu. Najčitaniji bošnjački pisac između dvaju svjetskih ratova. Pisao je pripovijetke, drame i romane o životu bosanskohercegovačkih muslimana. Likovi su mu nerijetko skloni mistici i romantičarskomu zanosu. Svjedočio je o napuštanju naslijeđenih običaja i sukobu istočnog i zapadnog pogleda na svijet. Prevodio s turskog i francuskog jezika. Djela: Sličice i profili (1911), Pod dugim suncem (1914), Minka (1917), Rene Logotetides (1920), Na kraju (1921), Aprilske kiše (1921), Ana Zolotti (1927), Melika (1927), Zidanje srećnog doma (1934), Muhamed (1942), Carica Azher (1944) i dr.

Reviews

[Ena u zemlji knjiga · Rating 4 out of 5]

Solidan roman - pomalo me podsjeća na Aylin od Ayse Kulin.

"Možda žene imaju dva proljeća, i to jedno rano, a drugo kasno proljeće. Hoću reći da žena dva puta ljubi i to prvi put nesvjesno i idealno, a drugi put žarko i strastveno. Prva ljubav je jača i nježnija, a druga iskrenija i dublja. Od jedne se može liječiti, a od druge ne može. Prva oprašta i dopušta sve, a druga samo ljubi."

[adi · Rating 2 out of 5]

knjiga navodno o "pravima zene", ali autor je muskarac...tkd meh uzeti sa zrnom soli
pored toga poprilicno dosadno djelo.

[Idaa · Rating 5 out of 5]

Ovaj roman ne tako poznatog, ili barem ne tako često spominjanog, bosanskohercegovčkog pisca me naprosto oduševio. Čitajući, osjećala sam se kao da čitam neka evropska prosvjetiteljska djela. Djelo je objavljeno 1917. godine i jedno je u u kojima Abdurezak Hivzi Bjelevac tematizira sudbine žena u jako dinamičnom historijsko tranzicijskom okruženju. Roman Minka specifična je priča o dvije žene okružene mnoštvom muškaraca i likova između kojih se plete mreža sudbina i dešavanja. Oduševila me (iako kasnije čitam i dosta kritika) živopisnost junakinja, činjenica da početak XX stoljeća u Bosni donosi takve promjene koje oblikuju novu vizuru žene. S druge strane, roman nesebično otkriva i mnoštvo detalja mladoturske revolucije, dekadencije bosanskog begovata u i neposredno nakon A-U vladavine, ali i još uvijek utkane obrise tradicijskih muslimansko-bosanskih običaja, što sve zajedno daje orginalan historiografski i ljubavni zapis.
Ističem jedan dijalog, koji me posebno dojmio na samom kraju knjige: Šta je ono što nas vuče ženi što struji iz jednog bića u drugo, je li fluid momentane zaboravi pametna stvora ili je to samo životinjski nagon za izvršenjem. Zašto nam jedna druga žena ne može ono nadoknaditi što nađemo kod prve i obrnuto. Da li je to samo vještina jedne i nespretnost druge, ili leži ta tajna u samome biću njezinu? Šta je žena? Gruda čistog ugorskog snijega koje se u rukama čovjeka topi, topi i nestaje, a ako je zakotrljaš niz planinu okalja se. A pustiš li je da ostane u planini pod mračnim omorikama godinama uzraste u njoj crv, dođe li sunce okopni. U čistom snijegu koji nikad ljudska ruka nije dotakla, koje nikad nije sunce objasalo u čistom gorskom snijegu rodi se crv. Nešto nečisto ima, nešto zašto ne može biti ona odgovorna jer je to nečisto stvoreno s njom samom, njezino oružje, odbrana proti jačemu…
... A šta je ljubav doktore? Jedan apstraktan pojam kao što je radost, žalost, smijeh, ime. Žalost i radost imaju uzroci, plaču i smijehu također. A ljubav je nagon. Ljubav su izmislili pjesnici i usiđelice. A medicina, upita Nadi-beg. Naturili su joj je iako je ne priznaje, neki melankolici. Lječnici unesoše je u praksu jedino iz neznanja, a sad se kult ljubavi održaje još jedino radi profita. Što je čovjek zdraviji, jači živaca, realnije odgojen i naobražen, taj je otporniji proti toj zarazi. A što je žena?, upita Nadi-beg, slušajući razlaganje doktorovo, koje kao hladna voda padalo na njegovu dušu. Žena je stvorena, nastavi doktor, da postane čovjek ili bar njemu ravna, ali joj tradicije sapeše njezin naravni razvoj. Mjesto čovjeka, stvorili su lutku i dali je čovjeku da se s njome zabavlja da ne misli o sebi, da se ne usavrši. Pođite u sela, pođite među ljude koji su daleko od naše sredine, pa ćete se uvjeriti da i tamo živi čovjek i žena zajedno, a u ljubavi, mislim ime ljubavi, nisu nikad ni čuli. Došlo je sve naravno. Ali ono osjećanje što osjećamo prema jednoj ženi dok još nije naša, dok je gledamo odakle to, upita ponovo Nadi-beg. Doktor se našao u neprilici. To je baštinjena bolest od praotaca, koju religija zove grijehom. To je u nama samim, u našem biću. Dakle, doktore po Vašem je nazoru ljubav samo grijeh? Stari svećenici su držali svako uživanje i sve što pogoduje čovjeku grijehom, pa u tom bi se mogla i ljubav tumačiti. Samo taku ljubav, naime odnošaj čovjeka i žene smatrao bih dozvoljenim, koji bi bio izvan niskih i sebicnih zabluda, popunjavanja ljudstva, a ne stvaranje truleža, stavaranje generacija, a ne dekadencu čovjeka. Treba biti žena. Takvu je ženu Bog stvorio. Zašutili su obojica...

[Emrah Djuka · Rating 4 out of 5]

Da li neko kojim slucajem ima ovu knjigu u pdf ili link formatu da procitam veceras hitno potrebna bio bih zahvalan na brzom odgovoru

[Muharem Nezic · Rating 4 out of 5]

Klasik, ne težak, već ugodan i lagan. Preporuka kada je potrebano lagano štivo.