Ivan Ivanji rođen je 24.1.1929. godine u Zrenjaninu. Književnik je i prevodilac. Roditelji, oboje lekari, Jevreji, ubijeni su 1941. godine, a on se spasao bekstvom kod rođaka u Novi Sad. Tu je uhapšen u martu 1944. godine, posle čega je bio zatočen u koncentracionim Logorima Aušvic i Buhenvald do aprila 1945. godine.
Završio je srednju tehničku školu u Novom Sadu, posle toga studirao arhitekturu, a zatim i germanistiku u Beogradu. Preko 20 godina bio je prevodilac za nemački jezik Josipu Brozu Titu kao i drugim državnim i partijskim funkcionerima. Paralelno s karijerom pedagoga, novinara, dramaturga i brojnim funkcijama koje je obavljao u kulturnom životu Beograda i diplomatiji, Ivanji se bavio i književnošću i od rane mladosti objavljivao poeziju, prozu, eseje, bajke i drame. Njegovim najznačajnijim delima smatraju se romani Čoveka nisu ubili, Dioklecijan, Konstantin, Na kraju ostaje reč, Preskakanje senke, Barbarosin Jevrejin u Srbiji, Guvernanta i Balerina i rat, kao i zbirke pripovedaka Druga strana večnosti i Poruka u boci.
Njegova dela prevođena su na nemački, italijanski, engleski, mađarski, slovački i slovenački jezik. S nemačkog i mađarskog jezika preveo je desetine knjiga i drama. Sa suprugom živi u Beču i Beogradu.
Der Aschemensch von Buchenwald zeigt die vielen vergessen Geschichten und Menschen, die in Buchenwald und Weimar ihr Leben verloren haben. Wir treffen auch auf Menschen die vor Nazi Regime gestorben sind und erfahren wie sie gelebt haben und welche Eindrücke sie von diesem Ort haben. Der Autor beschreibt die Leben der verschiedenen Protagonisten sehr eindrücklich, die Menschen gehen alle sehr unterschiedlich mit ihrem Schicksal um. Leider hat mich das Buch trotz der interessanten Umsetzung der Aufarbeitung der Grausamkeiten, die in Buchenwald passiert sind, leider nicht überzeugen können. Es waren zu viele Protagonisten mit sehr unterschiedlichen Lebensgeschichten, die ich mir nicht merken konnte. Zudem war der Satzbau so verschachtelt, dass ich teilweise zwei Seiten zurück blättern musste, um zu verstehen um wessen Geschichte es sich gerade gehandelt hat.