Simić je najbolji poznavatelj Tita u svijetu! Tita istražuje već dvadesetak godina. Bio je prvi koji je ušao u tajne ruske arhive i u njima istraživao materijale o Titu. Ova je knjiga vrhunac njegova istraživanja.
Simićeva knjiga biće prekretnica u razumijevanju Tita i titoizma. Nijedan povjesničar neće se moći upustiti u istraživanje Titova lika i djela, a da je ne uzme u obzir kao jednu od osnovnih studija o njemu.
Simić se u knjizi ne koristi teškim riječima. Čitatelju je prepušteno da stvori zaključak tko je Tito kad pročita knjigu. I teško da će itko poslije čitanja ostati ravnodušan. Velika većina čitatelja, pa čak i povjesničara, shvatit će da su o Titu zapravo znali jako malo i(li) površno. (Novinar i istoričar Zvonimir Despot u predgovoru hrvatskog izdanja knjige Tito fenomen stoljeća)
Titovo odvajanje od Staljina nosilo je u sebi mnogo više emancipacijske energije od stvarnih domašaja "jugoslavenskog puta u socijalizam". Staljinistički obračun sa onima koji su ostali vjerni ideološkim postulatima koje im je Tito do jučer propovijedao, unaprijed je limitirao cjelokupnu bilancu tog iznuđenog puta, kojim je doživotni predsjednik Jugoslavije pošao više zbog želje da sačuva vlast, nego što je bio spreman ostvariti nekakav istinski alternativni projekt.
U konačnici, sve se svelo na zamjenu jednog boga drugim.
Sunce više nije izlazilo iznad Kremlja, već iznad Dedinja. (Iz autorova pogovora)
---
BEOGRAD, 15. januara 2012. (Tanjug) - Beogradski izdavač "Službeni glasnik" upravo je pustio u prodaju četvrto srpsko izdanje najpotpunije političke biografije doživotnog predsednika bivše Jugoslavije Josipa Broza Tita "Tito- fenomen 20. veka", publiciste i novinara Pere Simića. Ovo delo, koje je autoru donelo epitet "najvećeg svetskog titologa" i "najboljeg poznavaoca ove globalno značajne istorijske ličnosti proteklog veka", do sada je prevedeno i na poljski, bugarski i nemački jezik, a uskoro će se pojaviti i na nekim drugim jezicima u Evropi, Aziji i Africi...
Kako je za Tanjug rekao autor, najvažnija novina četvrtog dopunjenog srpskog izdanja ove knjige je to što je u njoj rešena 70-godišnja enigma o tome da li je Tito učestvovao u Španskom gradjanskom ratu. Razrešavajući ovu tajnu, Simić navodi više od 40 arhivskih i drugih istorijskih izvora, ali i svedočenje sekretara CK KP Francuske Morisa Toresa preko koga je išla sva sovjetska logistika za Španski građanski rat. Tores je zabeležio da je Tito bio koordinator četvoročlane grupe sovjetskih agenata u Španiji, koja se, pored ostalog, bavila i likvidacijama trockista, najvećih Staljinovih oponenata. Prema ovoj knjizi, jedan član te grupe, hrvatski komunista Ivan (Stevo) Krajačić je sve do 8. oktobra 1971, kada je penzionisan i odlikovan, bio rezident sovjetske tajne službe KGB u Jugoslaviji i istovremeno se nalazio na najvišim partijskim i državnim funkcijama u Jugoslaviji, pre svega u Hrvatskoj. Simić kaže da je i u pripremi ovog izdanja knjige "ređao gola fakta, a da je komentare prepustio drugima".
---
Prvo i drugo izdanje ove knjige objavljeno je 2009. pod naslovom "Tito: tajna veka", a treće izdanje izašlo je iz štampe 2011. pod naslovom "Tito: fenomen 20. veka"
„Tito. Zagadka stulecia” autorstwa Pero Simicia to znakomita biografia, która wykracza daleko poza klasyczne ujęcie życia jednego człowieka. To rozbudowana, fascynująca opowieść o Josipie Broz Tito, ale też o całej Jugosławii i jej wyjątkowej drodze przez XX wiek.
Simić kreśli portret Tity jako postaci pełnej sprzeczności — rewolucjonisty i politycznego gracza najwyższej klasy, człowieka czynu i jednocześnie mistrza kreowania własnego mitu. Najciekawsze w tej książce jest to, że autor nie poprzestaje na znanych faktach, lecz sięga do archiwów i próbuje rozwikłać największe tajemnice z życia Tity. Szczególnie intrygujące są fragmenty dotyczące okresów, w których Tito „znikał” — jego losów podczas I wojny światowej czy pobytu w Rosji w latach 30. XX wieku. Te partie czyta się niemal jak sensacyjną opowieść, a jednocześnie mają solidne oparcie w źródłach.
Ogromnym atutem książki jest wykorzystanie materiałów osobistych, w tym fragmentów dziennika Tity. Dzięki nim bohater przestaje być jedynie pomnikiem czy symbolem, a zaczyna funkcjonować jako człowiek — z ambicjami, lękami i własną wizją świata. Simić pokazuje, jak Tito budował swoją pozycję, jak lawirował między wielkimi mocarstwami i jak zdołał stworzyć państwo, które nie wpisywało się w prosty podział na Wschód i Zachód.
Bardzo mocno wybrzmiewa w książce moment zerwania ze Stalinem — kluczowy dla zrozumienia fenomenu Jugosławii. To wtedy Tito, wcześniej wyniesiony przez system komunistyczny, potrafił się mu przeciwstawić i pójść własną drogą. Simić świetnie pokazuje, jak duże ryzyko się z tym wiązało i jak bardzo wpłynęło to na dalsze losy kraju.
Ciekawym i wartościowym uzupełnieniem są również wątki dotyczące relacji polsko-jugosłowiańskich. Autor umiejętnie wpisuje historię Jugosławii w szerszy kontekst europejski, dzięki czemu książka nie jest tylko biografią, ale także opowieścią o powojennej polityce i napięciach w bloku komunistycznym.
Największą siłą tej książki jest jej bogactwo — ogrom szczegółów, anegdot i ciekawostek, które tworzą niezwykle barwny obraz zarówno Tity, jak i jego państwa. Jugosławia w ujęciu Simicia to twór pełen sprzeczności: autorytarny, ale jednocześnie bardziej otwarty niż inne kraje komunistyczne, zbudowany na ideologii, ale często kierujący się pragmatyzmem.
To biografia, którą czyta się z prawdziwą przyjemnością. Wciągająca, dobrze udokumentowana i napisana z rozmachem. „Tito. Zagadka stulecia” to nie tylko historia jednego człowieka, ale opowieść o władzy, polityce i XX wieku w jego najbardziej złożonym wydaniu.