"Poslednji je zadatak našeg postojanja: obezbediti što je moguće veći sadržaj pojmu čoveštva u našoj ličnosti, kako tokom našeg života, tako i izvan njega, u tragovima živog dela koje ostavljamo iza sebe." - Vilhelm Fon Humbolt
"„Ono što je nastalo od obrazovanje i sada se sedimentira kao neka vrsta negativnog objektivnog duha i sámo bi trebalo da se izvede iz zakona društvenih kretanja, zapravo iz pojma obrazovanja. Ono je postalo socijalizovano poluobrazovanje, sveprisutnost otuđenog duha." -Teodor V. Adorno
"Neobrazovanje znači da je ideja o obrazovanju u svakom pogledu prestala da ispunjava normativnu ili regulativnu funkciju. Jednostavno je nestala. [...] Neobrazovanje pritom ne označava jednostavno odsustvo znanja, kao ni određeni vid nekultivisanosti, nego ponekad sasvim intenzivno postupanje sa znanjem s one strane svake ideje obrazovanja. Neobrazovanje danas nije ni individualni propust, ni rezultat promašene prosvetne politike. Sudbina je to svih nas, jer se radi o nužnoj posledici kapitalizacije duha." - Konrad Paul Lisman
____
SADRŽAJ:
Igor Cvejić, Predrag Krstić: Deklinacija obrazovanja: priča o sumraku jednog idola? (Predgovor) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Vilhelm fon Humbolt: Teorija obrazovanja čoveka. Fragment (1793) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
_____ Knjiga „Od obrazovanja do neobrazovanja“ koju su priredili Igor Cvejić i Predrag Krstić predstavlja zbirku tri novoprevedena teksta sa uvodom priređivača. Njome se trasira put od ideala Bildung-a kako ga je formulisao Vilhelm fon Humbolt u tekstu „Teorija obrazovanja čoveka“, preko Adornove dijagnoze svog vremena kao doba poluobrazovanosti („Teorija poluobrazovanja“) pa sve do savremenih konsekvenci deklinacije Bildung-a izloženih u poglavlju „Obrazovanje, poluobrazovanje, neobrazovanje“ knjige Konrada Paula Lismana „Teorija neobrazovanja“ u kome se, rečima priređivača, proglašava „slavodobitna pobeda neznanja u društvu znanja pod firmom Bildung-a“. Knjiga nas navodi da se zapitamo šta se dogodilo sa obrazovnim idealom Bildung-a i da li je danas još preostalo nešto od njega, te da li uopšte nešto od tog ideala može i treba da preostane i šta?
Igor Cvejić je viši naučni saradnik zaposlen u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju. Doktorirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu na temu „Kantova teorija osećaja“. Oblasti njegovog interesovanja obuhvataju filozofiju emocija, studije angažmana, probleme kolektivne intencionalnosti, klasičnu nemačku filozofiju i estetiku, sa fokusom na Kanta . O ovim temama objavio je veći broj radova u domaćim i stranim časopisima i zbornicima, uključujući i monografiju Nesvodivost sposobnosti osećanja (2018). Bio je glavni urednik Kritike: časopisa za filozofiju i teoriju društva. Trenutno je predsednik Etičkog odbora Instituta za filozofiju i društvenu teoriju.