Neverovatno je kako je ova knjiga uspela u tolikoj meri da ostane nepoznata široj čitalačkoj publici, a naročito ljubiteljima Tolkinovog dela. Jedan od razloga svakako jeste činjenica da knjigu nije moguće naći u knjižarama nego isključivo direktno od priređivača.
Trud uložen u realizaciju ovog izdavačkog poduhvata zaista je impresivan - od prevoda same pesme, preko priloženih poglavlja o nastanku i značajnim elementima samog dela, do ilustracija koje uključuju i tri priloga čuvenog Teda Nejsmita.
Kada je prevod u pitanju, evidentan je trud i pažnja koju je prevodilac (ujedno i priređivač) posvetio versifikaciji. Pesma se sastoji od 506 rimovanih stihova ispevanih u 8 slogova, što je naročito velik izazov preneti u srpski jezik imajući u vidu činjenicu da engleski jezik sadrži neuporedivo više jednosložnih i dvosložnih reči od srpskog, u kojem nastavci nemilosrdno povećavaju broj slogova i otežavaju prevodilački trud. Ipak, ne posežući za lakšim rešenjem, kao što je povećanje broja slogova i prepev u desetercu, Aleksandar Mikić hvata se u koštac sa izazovom i uspešno nam daruje prevod u osmercu, uspevajući da, uz značenje, očuva ritam i šemu rime.
Prevodu pesme prethodi Predgovor, a prati ga obiman esej "Pesma i čoveku i natprirodnom", koji čini skup poglavlja koja dodatno rasvetljavaju Tolkinovo stvaralaštvo u kontekstu pesme (a i šire), uključujući njegov odnos prema hrišćanstvu i keltskoj tradiciji, jeziku i mitologiji; zatim daje tumačenja i pojašnjenja u vezi sa likovima, kao i ključne geografsko-kulturološke elemente značajne za čitanje pesme: gde i kada je smeštena radnja, koji su (potencijalni i verovatni) izvori, ko je mogući narator i koje po(r)uke prenosi.
Celokupan sadržaj knjige dat je dvojezično, uporedno na srpskom i engleskom jeziku (izuzev bretonske pesme 'Aotrou Nann hag ar Corrigan' koja je, kao značajan uzor i inspiracija, data u celini na izvornom narečju).
Same stihove čitao sam uporedno, a prateći materijal mi je bilo ležernije da čitam na engleskom.
Uz knjigu je priložen list sa spiskom ispravki (Errata), koji je možda mogao biti zalepljen/priložen negde napred (a ne na kraju) kako bi ga čitalac primetio pre čitanja.
I na kraju treba napomenuti da knjiga nema nikakve veze sa onom iz 2016. godine koju je priredila Verlin Friger.
Ova je objavljena 2015. godine, kao drugo izdanje (prvo je iz 2002).
Srpsko izdanje je ujedno i prvo izdanje u formi knjige (na engleskom tek 2016).
Pesma je izvorno objavljena 1945. u časopisu The Welsh Review.
Knjige nema u knjižarama, ali još uvek je moguće nabaviti primerak od priređivača.
Preporuka istinskim ljubiteljima Tolkina (ne i onima koji se rukovode čitalačkom modom).