What do you think?
Rate this book
Priče iz davnine
Priče iz davnine, glasovita zbirka od osam pripovijetki-bajki Ivane Brlić-Mažuranić, u kojima je autorica ostvarila svoj književni vrhunac. Zbirka je objavljena 1916. u izdanju Matice hrvatske, a drugo izdanje doživljava 1926.
Radnju pokreću likovi iz pretkršćanske, slavenske mitologije, koje je Brlić-Mažuranić, inače i dvostruka kandidatkinja za Nobelovu nagradu za književnost, stilizirala davši im određene osobine. Posluživši se oblikom bajke i fantastičnim elementima, stvorila je autonomni svijet davnine u kojem se mitski svijet spaja sa secesijski stiliziranom slikom vremena, prostora, likova i događaja. Prvo izdanje je imalo šest priča, a u drugom izdanju su dodane još dvije.
Croatian Tales of Long Ago (Croatian: Priče iz davnine), is a short story collection written by the acclaimed children's author Ivana Brlić-Mažuranić (sometimes spelled as "Ivana Berlić-Mažuranić" in English), originally published in 1916 in Zagreb by the Matica hrvatska publishing house. The collection is considered her masterpiece and it features a series of newly written fairy tales heavily inspired by motifs taken from ancient Slavic mythology of pre-Christian Croatia.
Croatian Tales of Long Ago are seen as one of the most typical examples of her writing style which has been compared by literary critics to Hans Christian Andersen and J. R. R. Tolkien due to the way it combines original fantasy plots with folk mythology. Summary by Wikipedia
Radnju pokreću likovi iz pretkršćanske, slavenske mitologije, koje je Brlić-Mažuranić, inače i dvostruka kandidatkinja za Nobelovu nagradu za književnost, stilizirala davši im određene osobine. Posluživši se oblikom bajke i fantastičnim elementima, stvorila je autonomni svijet davnine u kojem se mitski svijet spaja sa secesijski stiliziranom slikom vremena, prostora, likova i događaja. Prvo izdanje je imalo šest priča, a u drugom izdanju su dodane još dvije.
Croatian Tales of Long Ago (Croatian: Priče iz davnine), is a short story collection written by the acclaimed children's author Ivana Brlić-Mažuranić (sometimes spelled as "Ivana Berlić-Mažuranić" in English), originally published in 1916 in Zagreb by the Matica hrvatska publishing house. The collection is considered her masterpiece and it features a series of newly written fairy tales heavily inspired by motifs taken from ancient Slavic mythology of pre-Christian Croatia.
Croatian Tales of Long Ago are seen as one of the most typical examples of her writing style which has been compared by literary critics to Hans Christian Andersen and J. R. R. Tolkien due to the way it combines original fantasy plots with folk mythology. Summary by Wikipedia
200 pages, Hardcover
First published January 1, 1916
58 people are currently reading
1075 people want to read
About the author
Ivana Brlić-Mažuranić
54 books71 followersWithin her native land, as well as internationally, she has been praised as the best Croatian writer for children.
She started writing poetry, diaries and essays rather early but her works were not published until the beginning of the 20th century.
Her book Croatian Tales of Long Ago (Priče iz davnine), published in 1916, is among the most popular today.In the book Mažuranić created a series of new fairy-tales, but using names and motifs from the Slavic mythology of Croats. It was this that earned her comparisons to Hans Christian Andersen and Tolkien who also wrote completely new stories but based in some elements of real mythology.
Brlić-Mažuranić was nominated for the Nobel Prize in Literature four times. However, she never won the prize due to the fact that, in her time, the prize was not accustomed to be given to women.
read more: en.wikipedia.org/wiki/Ivana_Brlić-Maž...
She started writing poetry, diaries and essays rather early but her works were not published until the beginning of the 20th century.
Her book Croatian Tales of Long Ago (Priče iz davnine), published in 1916, is among the most popular today.In the book Mažuranić created a series of new fairy-tales, but using names and motifs from the Slavic mythology of Croats. It was this that earned her comparisons to Hans Christian Andersen and Tolkien who also wrote completely new stories but based in some elements of real mythology.
Brlić-Mažuranić was nominated for the Nobel Prize in Literature four times. However, she never won the prize due to the fact that, in her time, the prize was not accustomed to be given to women.
read more: en.wikipedia.org/wiki/Ivana_Brlić-Maž...
Ratings & Reviews
Friends & Following
Create a free account to discover what your friends think of this book!
Community Reviews
Displaying 1 - 30 of 80 reviews
December 18, 2011
Ima puno dobrih dječjih priča, ali nema puno dječjih priča koje možeš čitati i kad odrasteš i svakim čitanjem pronaći nešto novo. Uronjena u usmenu tradiciju, a opet toliko originalna i zanimljiva Ivana Brlić Mažuranić zaista je nešto posebno u svijetu književnosti za djecu (a ja bi dodala i za odrasle).
Jedna od zanimljivosti autorice je i njena sposobnost da poveže slavensku mitologiju i usmenu tradiciju u naoko jednostavnu priču koja će privući i velike i male. Popularnost Ivana Brlić Mažuranić je u svakom pogledu opravdana.
Nedavno sam je ponovo čitala i bila sam oduševljena. Njeni nezaboravni likovi i nezaboravne priče uljepšali su mnoga djetinjstva. No, ono što me najviše oduševljava je dubina njenih priča- "Meni je draža moja nesreća nego sva sreća ovoga svijeta" je jedan od citata koji mi se urezao u sjećanje i nešto što me često navodi na razmišljanje.
Šuma Striborova, vjerovatno i najpoznatija njena bajka, zaista je izvanredna, ali i ostale su jednako umjetnički vrijedne. Moja dva favorita su Regoč i Kako je Potjeh tražio istinu.
Priče iz davnina su knjiga koji bi svatko morao pročitati barem jednom. Ne znam kome je ne bi preporučila.
Jedna od zanimljivosti autorice je i njena sposobnost da poveže slavensku mitologiju i usmenu tradiciju u naoko jednostavnu priču koja će privući i velike i male. Popularnost Ivana Brlić Mažuranić je u svakom pogledu opravdana.
Nedavno sam je ponovo čitala i bila sam oduševljena. Njeni nezaboravni likovi i nezaboravne priče uljepšali su mnoga djetinjstva. No, ono što me najviše oduševljava je dubina njenih priča- "Meni je draža moja nesreća nego sva sreća ovoga svijeta" je jedan od citata koji mi se urezao u sjećanje i nešto što me često navodi na razmišljanje.
Šuma Striborova, vjerovatno i najpoznatija njena bajka, zaista je izvanredna, ali i ostale su jednako umjetnički vrijedne. Moja dva favorita su Regoč i Kako je Potjeh tražio istinu.
Priče iz davnina su knjiga koji bi svatko morao pročitati barem jednom. Ne znam kome je ne bi preporučila.
February 11, 2021
"How Quest Sought the Truth" is a delightful fairy tale with a struggle between good and evil. Children would probably love reading about Quest's goblin since he had a michievous, playful nature. Eventually he and Quest appreciated each other's company. The Croatian fairy tales were made into animated cartoons.
I only read one story in this book. It can be found free online:
https://fairytalez.com/quest-sought-t...
I only read one story in this book. It can be found free online:
https://fairytalez.com/quest-sought-t...
March 8, 2020
Croatian Tales of Long Ago is a collection of stories by Ivana Brlić Mažuranić. This collection of stories has a cult status among its readers and fans. Ivana Brlić Mažuranić is one of the best known Croatian writers for children. She has been compared to both Hans Christian Andersen and J. R. R. Tolkien, possibly because of the way she joins fantasy with folk mythology. Her stories have been translated to many languages. Ivana was an extremely gifted and skillful writer. Bellow you can find the link to the complete English translations dating back to 1920s. You can thank me later:
https://ia800202.us.archive.org/28/it...
I have grown up reading Croatian Tales of Long Ago. This collection has had such a profound effect on me. I still return to it to this day, for the lessons it has to teach are truly timeless. Some stories like Stribor's forest have taught me so much in so many ways. Take a look at the opening of the story bellow and tell me whether it is not absolutely enchanting:
...A young man wondered into Stribor's forest but he knew not that it is an enchanted forest, a place where all kind of miraculous wonders take place. Indeed, miraculous wonders occurred there, both good and bad- to each according to his merit. This forest had to remain enchanted until it was not graced by the one who will prefer his sorrow to all the happiness in this world.
After he had cut the wood, the young man set down on a stump to rest, for it had been a beautiful winter day. Suddenly, a snake came out of the stump and started to fawn upon him. It was not a real snake, but a human soul, cursed for its sin and malice. It could be freed only by the one who would marry it. The snake glittered like silver under the sun and gazed straight into the young man eyes.
"My God, what a charming little snake! I almost feel like taking it home", said the young man in merriment.
"Here comes the foolish soul that will free me to cause his own misery.", thought the sinful soul. Instantly she transformed herself from a snake into a girl of great beauty and stood there before the young man.
Ivana Brlic Mazuranic, Stribor's forests
Ima puno dobrih dječjih priča, ali nema puno dječjih priča koje možeš čitati i kad odrasteš i svakim čitanjem pronaći nešto novo. Uronjena u usmenu tradiciju, a opet toliko originalna i zanimljiva Ivana Brlić Mažuranić zaista je nešto posebno u svijetu književnosti za djecu (a ja bi dodala i za odrasle).
Jedna od zanimljivosti autorice je i njena sposobnost da poveže slavensku mitologiju i usmenu tradiciju u naoko jednostavnu priču koja će privući i velike i male. Popularnost Ivana Brlić Mažuranić je u svakom pogledu opravdana.
Nedavno sam je ponovo čitala i bila sam oduševljena. Njeni nezaboravni likovi i nezaboravne priče uljepšali su mnoga djetinjstva. No, ono što me najviše oduševljava je dubina njenih priča- "Meni je draža moja nesreća nego sva sreća ovoga svijeta" je jedan od citata koji mi se urezao u sjećanje i nešto što me često navodi na razmišljanje.
Šuma Striborova, vjerovatno i najpoznatija njena bajka, zaista je izvanredna, ali i ostale su jednako umjetnički vrijedne. Moja dva favorita su Regoč i Kako je Potjeh tražio istinu.
Priče iz davnina su knjiga koji bi svatko morao pročitati barem jednom. Ne znam kome je ne bi preporučila. Ova zbirka je doista jedan od dragulja hrvatske književnosti.
...neki momak u šumu Striborovu, a nije znao, da je ono šuma začarana i da se u njoj svakojaka čuda zbivaju. Zbivala se u njoj čuda dobra, ali i naopaka — svakome po zasluzi.
Morala je pak ta šuma ostati začarana, dokle god u nju ne stupi onaj, kojemu je milija njegova nevolja nego sva sreća ovoga svijeta.
Nasjekao dakle onaj momak drva i sjeo na panj, da počine, jer bijaše lijep zimski dan. Ali iz panja iziđe pred njega zmija i stade se umiljati oko njega. Ono pak ne bijaše prava zmija, nego bijaše ljudska duša, radi grijeha i zlobe ukleta, a mogao je osloboditi samo onaj, koji bi se s njom vjenčao. Bljeskala se zmija kao srebro na suncu i gledala momku upravo u oči.
"Lijepe li gujice, Bože moj! Gotovo da bi je kući ponio.", progovori momak od šale.
" Evo budalaste glave koja će me osloboditi na svoju nesreću.", pomisli grješna duša i pretvori se odmah iz guje u ljepotu djevojku, te stane pred momka.
Ivana Brlić Mažuranić, Šuma Striborova
https://ia800202.us.archive.org/28/it...
I have grown up reading Croatian Tales of Long Ago. This collection has had such a profound effect on me. I still return to it to this day, for the lessons it has to teach are truly timeless. Some stories like Stribor's forest have taught me so much in so many ways. Take a look at the opening of the story bellow and tell me whether it is not absolutely enchanting:
...A young man wondered into Stribor's forest but he knew not that it is an enchanted forest, a place where all kind of miraculous wonders take place. Indeed, miraculous wonders occurred there, both good and bad- to each according to his merit. This forest had to remain enchanted until it was not graced by the one who will prefer his sorrow to all the happiness in this world.
After he had cut the wood, the young man set down on a stump to rest, for it had been a beautiful winter day. Suddenly, a snake came out of the stump and started to fawn upon him. It was not a real snake, but a human soul, cursed for its sin and malice. It could be freed only by the one who would marry it. The snake glittered like silver under the sun and gazed straight into the young man eyes.
"My God, what a charming little snake! I almost feel like taking it home", said the young man in merriment.
"Here comes the foolish soul that will free me to cause his own misery.", thought the sinful soul. Instantly she transformed herself from a snake into a girl of great beauty and stood there before the young man.
Ivana Brlic Mazuranic, Stribor's forests
Ima puno dobrih dječjih priča, ali nema puno dječjih priča koje možeš čitati i kad odrasteš i svakim čitanjem pronaći nešto novo. Uronjena u usmenu tradiciju, a opet toliko originalna i zanimljiva Ivana Brlić Mažuranić zaista je nešto posebno u svijetu književnosti za djecu (a ja bi dodala i za odrasle).
Jedna od zanimljivosti autorice je i njena sposobnost da poveže slavensku mitologiju i usmenu tradiciju u naoko jednostavnu priču koja će privući i velike i male. Popularnost Ivana Brlić Mažuranić je u svakom pogledu opravdana.
Nedavno sam je ponovo čitala i bila sam oduševljena. Njeni nezaboravni likovi i nezaboravne priče uljepšali su mnoga djetinjstva. No, ono što me najviše oduševljava je dubina njenih priča- "Meni je draža moja nesreća nego sva sreća ovoga svijeta" je jedan od citata koji mi se urezao u sjećanje i nešto što me često navodi na razmišljanje.
Šuma Striborova, vjerovatno i najpoznatija njena bajka, zaista je izvanredna, ali i ostale su jednako umjetnički vrijedne. Moja dva favorita su Regoč i Kako je Potjeh tražio istinu.
Priče iz davnina su knjiga koji bi svatko morao pročitati barem jednom. Ne znam kome je ne bi preporučila. Ova zbirka je doista jedan od dragulja hrvatske književnosti.
...neki momak u šumu Striborovu, a nije znao, da je ono šuma začarana i da se u njoj svakojaka čuda zbivaju. Zbivala se u njoj čuda dobra, ali i naopaka — svakome po zasluzi.
Morala je pak ta šuma ostati začarana, dokle god u nju ne stupi onaj, kojemu je milija njegova nevolja nego sva sreća ovoga svijeta.
Nasjekao dakle onaj momak drva i sjeo na panj, da počine, jer bijaše lijep zimski dan. Ali iz panja iziđe pred njega zmija i stade se umiljati oko njega. Ono pak ne bijaše prava zmija, nego bijaše ljudska duša, radi grijeha i zlobe ukleta, a mogao je osloboditi samo onaj, koji bi se s njom vjenčao. Bljeskala se zmija kao srebro na suncu i gledala momku upravo u oči.
"Lijepe li gujice, Bože moj! Gotovo da bi je kući ponio.", progovori momak od šale.
" Evo budalaste glave koja će me osloboditi na svoju nesreću.", pomisli grješna duša i pretvori se odmah iz guje u ljepotu djevojku, te stane pred momka.
Ivana Brlić Mažuranić, Šuma Striborova
June 7, 2023
As my challenge to read one book set in each country is nearing completion, and as desparate as I am becoming to get there, I can’t honesty say this one counts as Croatia. Sigh.
I was excited to read some Croatian folklore, and the book delivered. I had hoped there may have been some local settings but they were all off in the fairy world: one by the sea, one in the forest, one in the mountain.
The first story was cool. A selfish husband wants better for himself and deserts his family in search of riches at the bottom of the sea. But all is not what it seems. The abandoned wife goes through an ordeal to save him. There are some humbling lessons learned.
The same thing happens with the other folklore stories. Don’t be greedy. Don’t be unappreciative. The path to happiness is selflessness.
I’ve read a few folklore stories. This one was fine by comparison. Nothing to stand out for a long time, but not uninteresting either. Apparently this author is well known in Croatia and many kids there read it in school and enjoy re-reading it as adults.
I was excited to read some Croatian folklore, and the book delivered. I had hoped there may have been some local settings but they were all off in the fairy world: one by the sea, one in the forest, one in the mountain.
The first story was cool. A selfish husband wants better for himself and deserts his family in search of riches at the bottom of the sea. But all is not what it seems. The abandoned wife goes through an ordeal to save him. There are some humbling lessons learned.
The same thing happens with the other folklore stories. Don’t be greedy. Don’t be unappreciative. The path to happiness is selflessness.
I’ve read a few folklore stories. This one was fine by comparison. Nothing to stand out for a long time, but not uninteresting either. Apparently this author is well known in Croatia and many kids there read it in school and enjoy re-reading it as adults.
January 19, 2022
Kakav je ovo uzas postmoderne? (Salim se) Kakav je ovo uzas postmitoloski? (to vec zvuci manje lepo) Meni se ovo nista ne svidja I ja bih u ovim pricama zasigurno bila antagonista moja bi licnost bila predstavljena kao nekakva zmija.Ako cemo pravo nisam ja bas toliko zla. A najkrindz moment je kad dolazi Mokos I sad ne moze da kaze" Pomoz bog", jer je jelte ona jelte slavenska boginja , pa umesto toga kaze "Dobra ti kob???! ". Na sta Neva Nevcica njoj odvraca " I tebi isto"? Sto je meni bio hajlajt jezivosti ja se skroz najezila da ne kazem. Mili boze cuda velikoga kako kob moze da bude dobra? Zaboravila Sam da napomenem da Mokos nije bas toliko zla kao ja i ona zmija, Ali je zato vrlo pakosna. (U prici)
I jos nesto mi je palo na pamet da ovo bas ima bilo Kakve veze sa slovenskom mitologijom verovatno ne bi bila "popularna" knjiga u Engleskoj , da ima verovatno bi rekli da i nije nesto posebno,da ima boljih I da je njima to pomalo bezveze. Mozda je to izreceno vise da bi se knjiga kod Nas popularizovala,jer opsta je poznata njinenica da se kod Nas sve voli Sto odobri zapad, mada ja vise prosto ovo kazem zato sto ne mogu da verujem da ovo neko cita zato sto je neverovatno , jer nije zapravo je vrlo bledunjavo I brzo zaboravile I da ste ih citali. Deluje kao da je neko sklepao i nakalemio nekoliko razlicitih bozanstava o kojima ne zna ama bas nista.
I kakve su bre ovo budalastine ona zena njemica te joj se ziva rec povrati.
I jos nesto mi je palo na pamet da ovo bas ima bilo Kakve veze sa slovenskom mitologijom verovatno ne bi bila "popularna" knjiga u Engleskoj , da ima verovatno bi rekli da i nije nesto posebno,da ima boljih I da je njima to pomalo bezveze. Mozda je to izreceno vise da bi se knjiga kod Nas popularizovala,jer opsta je poznata njinenica da se kod Nas sve voli Sto odobri zapad, mada ja vise prosto ovo kazem zato sto ne mogu da verujem da ovo neko cita zato sto je neverovatno , jer nije zapravo je vrlo bledunjavo I brzo zaboravile I da ste ih citali. Deluje kao da je neko sklepao i nakalemio nekoliko razlicitih bozanstava o kojima ne zna ama bas nista.
I kakve su bre ovo budalastine ona zena njemica te joj se ziva rec povrati.
January 17, 2010
It's impossible to avoid these stories if you live in eastern parts of Europe and it's impossible to forget them, as in a way, they create your childhood memories.
Read
May 17, 2021Nešto najmilije i najmajstorskije napisano što sam ikad pročitala.
Čitala sam bebi naglas, nasreću, pa su ovakve rečenice bile tako zabavne za čitati: "Pa zaigra kolo: po ognjištu, po pepelu, pod policu, na stolicu, po ćupu, na klupu! Igraj! Igraj! Brzo! Brže! Cikću, vrište, guraju se i krevelje. Sol prosuše, kvas proliše, brasno rastepoše - sve od velike radosti. [...]"
o bjesovima: "Ele, jednoga jutra zamislio bijes novu dangubu. Popeo se on navrh stijene na kojoj bijaše strma vododreina u kamenu, zajašio glatki klipić i spustio se po vododerini kao munja.
Omili bijesu odmah ta igra kao nijedna druga, te mu se prohtije društva za nju. Uze on dakle travu i zazviždi u travu preko stijene i šume, a ono iz grmlja, kamenja, iz rakite i šaša dotrkaše, dođipaše sve mali bjesovi kao onaj prvi. On njima zapovijeda, a oni svaki uhvatiše klipić, pa na stijenu. Pa da vidiš kako sjedoše na klipiće, te kad poletješe niz vododerinu! A bilo ih je svake ruke i svakog plemena bjesovskoga. Crveni kao crvendaći, zeleni kao zelembaći, rutavi kao janje, golišavi kao žabe, rogati kao puž, šušati kao miš. Takvi oni lete niz vododerinu na svojim klipićima, kao luda vojska na ludim konjima. Lete niza stijenu, jedan drugomu na petama i ne zaustavljaše se do pol zaravanka gdje ležaše velik kamen, sav obrastao mahovinom. Tu se zaustavljaju na mahovini te se od velikog zamaha i od puste ludorije koprcaju jedan preko drugoga."
pročitajte ovo sebi i svojim dragima naglas i uživajte u majstorskom djelu I.B.M. :)
Čitala sam bebi naglas, nasreću, pa su ovakve rečenice bile tako zabavne za čitati: "Pa zaigra kolo: po ognjištu, po pepelu, pod policu, na stolicu, po ćupu, na klupu! Igraj! Igraj! Brzo! Brže! Cikću, vrište, guraju se i krevelje. Sol prosuše, kvas proliše, brasno rastepoše - sve od velike radosti. [...]"
o bjesovima: "Ele, jednoga jutra zamislio bijes novu dangubu. Popeo se on navrh stijene na kojoj bijaše strma vododreina u kamenu, zajašio glatki klipić i spustio se po vododerini kao munja.
Omili bijesu odmah ta igra kao nijedna druga, te mu se prohtije društva za nju. Uze on dakle travu i zazviždi u travu preko stijene i šume, a ono iz grmlja, kamenja, iz rakite i šaša dotrkaše, dođipaše sve mali bjesovi kao onaj prvi. On njima zapovijeda, a oni svaki uhvatiše klipić, pa na stijenu. Pa da vidiš kako sjedoše na klipiće, te kad poletješe niz vododerinu! A bilo ih je svake ruke i svakog plemena bjesovskoga. Crveni kao crvendaći, zeleni kao zelembaći, rutavi kao janje, golišavi kao žabe, rogati kao puž, šušati kao miš. Takvi oni lete niz vododerinu na svojim klipićima, kao luda vojska na ludim konjima. Lete niza stijenu, jedan drugomu na petama i ne zaustavljaše se do pol zaravanka gdje ležaše velik kamen, sav obrastao mahovinom. Tu se zaustavljaju na mahovini te se od velikog zamaha i od puste ludorije koprcaju jedan preko drugoga."
pročitajte ovo sebi i svojim dragima naglas i uživajte u majstorskom djelu I.B.M. :)
April 8, 2022
Когато един писател бива сравняван едновременно и с Толкин, и с Андерсен, за читателите има два варианта – подхождат към книгата или с доза скептицизъм, или с огромни очаквания. Но с каквато и нагласа да разтворите „Приказки от стари времена“ на Ивана Бърлич-Мажуранич, прочитът на книгата наистина си заслужава. Читателят ще се изгуби в един свят на магия и мъдрост. Добротата и доблестта застават на пътя на злото и несправедливостите. Издаден у нас преди повече от 40 години, този класически том с прекрасни хърватски е добре познат на предишните поколения. Днес той е отново достъпен, с твърди корици, илюстрации от художничката Нели Златева и под знака на изд. „Омофор“. Прочетете ревюто на „Книжни Криле“: https://knijnikrile.wordpress.com/202...
April 1, 2022
There are books you shouldn't re-read after many years. This is one of those books.
I loved these stories as a child, absolutely loved them. Now I only liked two; and barely.
While I can still appriciate what this book represents in the history of Croatian children's literature, I don't enjoy them anymore.
At least now I'm motivated to write my own fairy tale collection one day.
I loved these stories as a child, absolutely loved them. Now I only liked two; and barely.
While I can still appriciate what this book represents in the history of Croatian children's literature, I don't enjoy them anymore.
At least now I'm motivated to write my own fairy tale collection one day.
December 31, 2021
Even though I am Bosnian and Slovenian I was not that familiar with Croatian tales so I really loved diving in to them and discover new stories to tell...
December 10, 2012
"Дрехата му дрипава, брадата му невчесана. Погледнеш ли му дрехата и брадата, ще речеш, сетен бедняк е, но ако му загледаш очите, веднага ще видиш — може и да не знае това, което ти знаеш, но знае това, което ти никога няма да знаеш."
Интересни приказки, особено като се има предвид годината на написването им - 1916! Много напомнят българските народни приказки, усеща се балканско-славянският мотив. За разлика от традиционните приказки, повечето от тези не завършват с щастлив край, в най-добрия случай, героите се връщат там откъдето са започнали, след като омажат работата и после позамажат положението. Всеки си получава заслуженото, че понякога дори повече. Интересни мотиви, интересен епос, интересни послания, колкото стандартни, толкова и изненадващи понякога, точно както е и в живота.
Интересни приказки, особено като се има предвид годината на написването им - 1916! Много напомнят българските народни приказки, усеща се балканско-славянският мотив. За разлика от традиционните приказки, повечето от тези не завършват с щастлив край, в най-добрия случай, героите се връщат там откъдето са започнали, след като омажат работата и после позамажат положението. Всеки си получава заслуженото, че понякога дори повече. Интересни мотиви, интересен епос, интересни послания, колкото стандартни, толкова и изненадващи понякога, точно както е и в живота.
June 28, 2011
English/Hrvatski
Re-reading these stories has caused a feeling of warmth around my heart and launched a series of memories of childhood and my grandmother. My favorite story is ''Stribor's Forest''.
Ponovno čitanje ovih priča izazvalo je osjećaj topline oko srce i pokrenulo niz sjećanja na djetinstvo i moju baku. Omiljena priča mi je ''Šuma Striborova''.
Re-reading these stories has caused a feeling of warmth around my heart and launched a series of memories of childhood and my grandmother. My favorite story is ''Stribor's Forest''.
Ponovno čitanje ovih priča izazvalo je osjećaj topline oko srce i pokrenulo niz sjećanja na djetinstvo i moju baku. Omiljena priča mi je ''Šuma Striborova''.
February 7, 2015
Ova knjiga je bezvremeni klasik i ima nezamjenjivu sentimentalnu vrijednost. Za mene predstavlja djetinjstvo i sve uspomene koje dolaze uz to. Svaki put kada ju čitam naviru osjećaji nostalgije, te vjerujem da bismo na ovu knjigu trebali gledati kao na vrstu nacionalnog blaga i sačuvati ju za nadolazeće generacije.
September 8, 2024
IBM = ikonetina hrvatske i svjetske knjizevnosti, periodt.
December 5, 2023
Najvece smece hrvatske knjizevnosti. Precijenjena babetina s kojom nas maltretiraju u vise razreda osnovne ali i srednje skole.
January 3, 2015
Found an English translation online on publicdomainreview.com. Some of my favorite quotes: "At that time there were no more dragons anywhere in the world, nor witches, nor any monsters. The Holy Cross and human reason had driven them forth." ""I can’t," replied Bluster, whose heart had not grown so hard, amidst bloodshed and robbery, as Careful’s among his riches and his tallies." "Now isn’t that a wonder of wonders, that the sea should be so wide that a mother cannot encompass it, and the sun so high that a mother should not be able to reach it?" I thought it was interesting that one of the recurring themes was the overwhelming strength of a mother's love, as well as the emphasis on respect for one's elders.
January 10, 2020
Još od prvog čitanja urezala mi se scena jezerca s otočićem i crkvicom na njemu, te malenu Rutvicu kako zvonjavom tjera zlo s planine.
Na moje neizmjerno veselje i nevjericu pronašla sam to mjesto u stvarnosti, prije par godina posjetom Visovcu.
Na moje neizmjerno veselje i nevjericu pronašla sam to mjesto u stvarnosti, prije par godina posjetom Visovcu.
April 15, 2021
Ne znam ima li uopće smisla da nadodajem ili pišem išta o Pričama iz davnine.
Klasik hrvatske dječje književnosti, priče uz koje smo svi odrasli, ali im se svakako možemo vratiti i svaki put naučiti nešto novo iz njih. Ivana Brlić-Mažuranić uistinu je genijalka bez premca.
Klasik hrvatske dječje književnosti, priče uz koje smo svi odrasli, ali im se svakako možemo vratiti i svaki put naučiti nešto novo iz njih. Ivana Brlić-Mažuranić uistinu je genijalka bez premca.
November 17, 2013
Priče su prekrasne.
Šteta što su teško razumljive današnjoj djeci, pojmovi koji se spominju u knjizi su jedva razumljivi i nama malo starijima.
Šteta što su teško razumljive današnjoj djeci, pojmovi koji se spominju u knjizi su jedva razumljivi i nama malo starijima.
February 17, 2020
Knjiga koja bi morala celom regionu, ako ne i svim Slovenima, biti deo lektire. Ako niste, pročitajte je obavezno, i potrudite se da je pročitaju i vaša deca.
December 25, 2022
Brilliant fairy tales, might have to adjust this to a five star if I keep thinking about them.
April 4, 2024
Priču koju smo iz te lektire trebali pročitat je bila Sunce Djever i Neva Nevičica i da buden iskrena, uopće mi se nije sviđala, ali ove prijašnje priče kao Regoč su bile dobre u nižin razredima.
February 13, 2025
Charming fairy tales from my beautiful Croatia.
April 30, 2015
Вили-самовили яздят великани
Когато бях на 7 години, исках да съм малката самовила Косенка, която обича да яха буйни коне, сприятелява се с великани, има торбичка с перли, които се превръщат в каквото тя пожелае, скита под земята и спасява овчарчета със самовилския си воал. Намерих я в историята за Регоч в книгата „Приказки от стари времена” от хърватската писателка Ивана Бърлич-Мажуранич. Тя не приличаше на самодивите, за които бях чела в българските приказки, въпреки че славянските ни митове са общи. Вероятно защото авторката е взаимствала местните легенди и митологични същества, но е разказала свои истории.
Бях забравила тези славянски приказки. В съзнанието ми бяха останали отделни герои, части от истории и едно особено магично усещане, но дори не бях сигурна откъде точно идват. Докато не видях книгата да лежи сред куп вехтории на столичния битак Малашевци. Купих я, даже не се пазарих много, въпреки че това там си е традиция. Още същата вечер зачетох приказките. Започнах от „Регоч” и си спомних защо Косенка беше любимата ми героиня и в паметта ми така добре се беше запечатал великанът Регоч, който лежи в ледено студения град Леген и брои камъните на порутените му зидове, но носи малката самовила в кошничка, провесена на ухото му.
В историите на Ивана Бърлич-Мажуранич героите са и добри, и лоши едновременно, вярват в магичното и го откриват на най-неочаквани места, дори в стиска сено. Невинаги положителните персонажи оцеляват. Приказките са населени със змейове, вили, омагьосани същества, морски сирени, гигантски змии, птици и пчели, домашни духове с техния главатар Стрибор, лошата баба Полудница, пакостливата Мокош, която може да превърне в мочурище и най-твърдата земя, предводителят на бесовете Бесомар и неговите дяволи, дядо Неумийко, който ръси роса по растенията, а над всички властва богът-слънце Сварожич.
Тази книга ми напомняше за „Принцът и девица-звездица” на Фани Пейчева (виж текст за нея тук), въпреки че нямат почти нищо общо, освен че и двете са базирани върху славянската митология. Сега си дадох сметка защо. И двете са илюстрирани от Венелин Вълканов, а когато бях малка картинките и в двете книжки много ми харесваха.
от http://alisavchizmi.blogspot.com/2015...
Когато бях на 7 години, исках да съм малката самовила Косенка, която обича да яха буйни коне, сприятелява се с великани, има торбичка с перли, които се превръщат в каквото тя пожелае, скита под земята и спасява овчарчета със самовилския си воал. Намерих я в историята за Регоч в книгата „Приказки от стари времена” от хърватската писателка Ивана Бърлич-Мажуранич. Тя не приличаше на самодивите, за които бях чела в българските приказки, въпреки че славянските ни митове са общи. Вероятно защото авторката е взаимствала местните легенди и митологични същества, но е разказала свои истории.
Бях забравила тези славянски приказки. В съзнанието ми бяха останали отделни герои, части от истории и едно особено магично усещане, но дори не бях сигурна откъде точно идват. Докато не видях книгата да лежи сред куп вехтории на столичния битак Малашевци. Купих я, даже не се пазарих много, въпреки че това там си е традиция. Още същата вечер зачетох приказките. Започнах от „Регоч” и си спомних защо Косенка беше любимата ми героиня и в паметта ми така добре се беше запечатал великанът Регоч, който лежи в ледено студения град Леген и брои камъните на порутените му зидове, но носи малката самовила в кошничка, провесена на ухото му.
В историите на Ивана Бърлич-Мажуранич героите са и добри, и лоши едновременно, вярват в магичното и го откриват на най-неочаквани места, дори в стиска сено. Невинаги положителните персонажи оцеляват. Приказките са населени със змейове, вили, омагьосани същества, морски сирени, гигантски змии, птици и пчели, домашни духове с техния главатар Стрибор, лошата баба Полудница, пакостливата Мокош, която може да превърне в мочурище и най-твърдата земя, предводителят на бесовете Бесомар и неговите дяволи, дядо Неумийко, който ръси роса по растенията, а над всички властва богът-слънце Сварожич.
Тази книга ми напомняше за „Принцът и девица-звездица” на Фани Пейчева (виж текст за нея тук), въпреки че нямат почти нищо общо, освен че и двете са базирани върху славянската митология. Сега си дадох сметка защо. И двете са илюстрирани от Венелин Вълканов, а когато бях малка картинките и в двете книжки много ми харесваха.
от http://alisavchizmi.blogspot.com/2015...
September 10, 2021
Ivana Brlić Mažuranić-Croatian tales of long ago
✒"because in time of real sorrow and trouble even the heart of a beggar can be companion to the heart of a king.”
✍I tako sam ja slučajno naletela na engleski prevod Priča iz davnina i rešila da vidim kako to izgleda. I izgleda,prilično zanimljivo. 😁 Naslovi
📜How the Quest Sought the Truth-Kako je Potjeh tražio istinu
📜Fisherman Plunk and his Wife-Ribar Palunko i njegova žena
📜Reygoch-Regoč
📜Bridesman Sun and Bride Bridekins-Sjunce djever i Neva Nevičica
📜Stribor's forest-Šuma Striborova
📜Little Brother Primrose and Sister Lavander-Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica.
✍Na kraju postoji i objašnjenje nekih termina iz naše mitologije i kako su prevedeni
✒"How Quest Sought the Truth.
1. Bjesomar (Rampogusto). The name given by the old Slavs in some regions to the ruler of evil and malignant forces. Analysed, the name might be translated as Cherish-goblin, one who cares for hobgoblindom.
2. Svarožić (All-Rosy). The ancient Slavs pictured the sunshine in the form of a beautiful youth named Svarožić, All-rose.
The names of the grandfather and his three grandsons—Witting, Bluster, Careful and Quest—are as near as possible equivalents of the original names Vjest, Ljutiša, Marun and Potjeh."
✒"Palunko (Plunk) has no special significance, but the sound suggests a doleful, feckless sort of person.
Winpeace is a translation of Vlatko."
✒"Stribor’s Forest.
1. Domaći (“home sprites,” from dom, house, home), Brownies. In all Slav nations this is the name given to the little domestic sprites which haunt the hearth. They are sometimes harmful and sometimes beneficent."
✒"Bukač is derived from buka, noise. Hence Belleroo.
Medunkda, from medved, a bear (Bruineen).
The term božjak (applied to Relya), which suggests a powerful, poverty-stricken churl, the translator has sought to render by rowfoot (a rough fellow)."
#7sensesofabook #bookstagram #classicliterature #literature #readingaddict #knjige
✒"because in time of real sorrow and trouble even the heart of a beggar can be companion to the heart of a king.”
✍I tako sam ja slučajno naletela na engleski prevod Priča iz davnina i rešila da vidim kako to izgleda. I izgleda,prilično zanimljivo. 😁 Naslovi
📜How the Quest Sought the Truth-Kako je Potjeh tražio istinu
📜Fisherman Plunk and his Wife-Ribar Palunko i njegova žena
📜Reygoch-Regoč
📜Bridesman Sun and Bride Bridekins-Sjunce djever i Neva Nevičica
📜Stribor's forest-Šuma Striborova
📜Little Brother Primrose and Sister Lavander-Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica.
✍Na kraju postoji i objašnjenje nekih termina iz naše mitologije i kako su prevedeni
✒"How Quest Sought the Truth.
1. Bjesomar (Rampogusto). The name given by the old Slavs in some regions to the ruler of evil and malignant forces. Analysed, the name might be translated as Cherish-goblin, one who cares for hobgoblindom.
2. Svarožić (All-Rosy). The ancient Slavs pictured the sunshine in the form of a beautiful youth named Svarožić, All-rose.
The names of the grandfather and his three grandsons—Witting, Bluster, Careful and Quest—are as near as possible equivalents of the original names Vjest, Ljutiša, Marun and Potjeh."
✒"Palunko (Plunk) has no special significance, but the sound suggests a doleful, feckless sort of person.
Winpeace is a translation of Vlatko."
✒"Stribor’s Forest.
1. Domaći (“home sprites,” from dom, house, home), Brownies. In all Slav nations this is the name given to the little domestic sprites which haunt the hearth. They are sometimes harmful and sometimes beneficent."
✒"Bukač is derived from buka, noise. Hence Belleroo.
Medunkda, from medved, a bear (Bruineen).
The term božjak (applied to Relya), which suggests a powerful, poverty-stricken churl, the translator has sought to render by rowfoot (a rough fellow)."
#7sensesofabook #bookstagram #classicliterature #literature #readingaddict #knjige
August 7, 2017
These are fun fairy tales.
I've read my fair share of such stories in my day, and these are as good as any I've read.
There's something special about reading fairy tales from a part of the world one knows much about. I have to confess limited direct experience with Croatia and its surrounding (and ever changing) country neighbors.
I did think that the earlier stories were better than some of the later ones, but it's possible that it was just that at the end of the day, most fairy tales have a similar structure and one can only read so many before finding them a bit repetitive.
Socking these away through for the next time I'm asked to do a read-aloud to kids. (My fifth graders in Chicago would have loved these.)
I've read my fair share of such stories in my day, and these are as good as any I've read.
There's something special about reading fairy tales from a part of the world one knows much about. I have to confess limited direct experience with Croatia and its surrounding (and ever changing) country neighbors.
I did think that the earlier stories were better than some of the later ones, but it's possible that it was just that at the end of the day, most fairy tales have a similar structure and one can only read so many before finding them a bit repetitive.
Socking these away through for the next time I'm asked to do a read-aloud to kids. (My fifth graders in Chicago would have loved these.)
March 29, 2019
Šuma Striborova mi je od detinjstva jedna od omiljenih priča. Imam neverovatno žive uspomene iz detinjstva vezane za Malika Tintilinića i kukanje dok mi neko iz porodice ne pročita ponovo Šumu Striborovu.
Naravno, i druge priče iz ove knjige su fantastične, ali ipak, meni je Šuma Striborova uvek bila omiljena.
Ne bih mogla da ovome dam manje od pet zvezdica ni u kom slučaju.
(Takođe, imam osećaj da je to možda nešto izmišljeno iz detinjstva ali, da li se iko seća časopisa Malik Tintilinić?)
Naravno, i druge priče iz ove knjige su fantastične, ali ipak, meni je Šuma Striborova uvek bila omiljena.
Ne bih mogla da ovome dam manje od pet zvezdica ni u kom slučaju.
(Takođe, imam osećaj da je to možda nešto izmišljeno iz detinjstva ali, da li se iko seća časopisa Malik Tintilinić?)
November 22, 2019
I read the online version of this old book. https://archive.org/details/croatiant...
It was interesting to see the Pagan deities peeking out from underneath the Christian veneer. "All-Rosy" being the young radiant god... Rampogusto being the Lord of the Underworld and his "demons"... the young radiant goddess called the "Dawn Maiden" and the place of power in the Island of Bujan (Buyan). Very cool.
It was interesting to see the Pagan deities peeking out from underneath the Christian veneer. "All-Rosy" being the young radiant god... Rampogusto being the Lord of the Underworld and his "demons"... the young radiant goddess called the "Dawn Maiden" and the place of power in the Island of Bujan (Buyan). Very cool.
August 5, 2016
How can I not like this? It's by the female Croatian Tolkien and uses old Croatian mythology to make more modern children's stories! They are very simplistic but still fun for adults to read. I loved the giant bumble bee that makes thunderstorms and lightning!
December 20, 2016
Zbirka sadrži sljedeće priče.
Kako je Potjeh tražio istinu
Ribar Palunko i njegova žena
Šuma Striborova
Lutonjica Toporko i devet župančića
Sunce djever i Neva Nevičica
Jagor
Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica
Regoč
Kako je Potjeh tražio istinu
Ribar Palunko i njegova žena
Šuma Striborova
Lutonjica Toporko i devet župančića
Sunce djever i Neva Nevičica
Jagor
Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica
Regoč
Displaying 1 - 30 of 80 reviews