What do you think?
Rate this book
Vilikon
Roman Vilikon, četvrti je u nizu romanskih ostvarenja Jasne Horvat − autorice koja je 2011. godine za roman Az primila prestižnu nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te time privukla pozornost književnih kritičara i teoretičara.
U romanu Vilikon, strukturiranom po magičnom kvadratu broja 12, čitatelju se obraćaju tri pripovjedača: Marko Polo, Kublaj-kan i sama autorica. Prolazeći po redovima magičnog kvadrata broja 12, pripovjedači se zaustavljaju na pojedinim poljima ovoga kvadrata i donose leksikonske natuknice o vilama – nevidljivima ženama iz Kraljevstva Hrvatskog. Broj leksikonskih natuknica pri tome ovisi o numeraciji svakog pojedinog polja, a raznovrsnost pripovjednih glasova pridonosi magičnosti ovoga romana. Leksikonske natuknice prekidaju intiman razgovor Marka Pola i Kublaj-kana te istodobno donose vrijednu etnografsku studiju hrvatskih vjerovanja u nadnaravne pojave. Upravo spojevi egzaktnog i lirskog, leksikografskog i književnog potvrđuju osebujnost novog strukturalizma kakav je prezentiran u romanu Vilikon, ali i sposobnost književnog teksta da vrlo jednostavno iznese složene dionice te tako pridonese populariziranju kulturne baštine.
Na spoju popularnog i znanstvenog, imaginarnog i historiografskog, Vilikon je štivo koje čitatelja vodi u 13. stoljeće, upoznaje ga s markantnim povijesnim osobnostima kakve su Marko Polo i Kublaj-kan, nadahnjuje ga nevidljivim ženama – vilama, ali ga jednako tako, vješto pozicionira i u 21. stoljeće. Zaokretanjem broja 12 postiže se njegovo zrcaljenje u 21. stoljeću kao jedna od tehnika magične idejnosti koja nam u ovom djelu potiče maštu i želju za odlascima, putovanjima i povratcima. I premda je očito kako se roman Vilikon može čitati i kao parafraza Calvinovih Nevidljivih gradova, njegova zagonetnost čitatelja ne napušta sve do posljednjih stranica. Na kraju romana, na rastanku Marka Pola i Kublaj-kana, čitatelj doznaje kako se, zapravo, nalazi tek na početku čitateljske igre koju mu nudi Vilikon. Naime, Marko Polo, začetnik globalizacijskih tijekova i jedan od marketinških pionira, upozorava da se Vilikon osim po redovima može čitati i po stupcima i po dijagonalama (magičnog kvadrata broja 12) te da se čitatelj zapravo nalazi na početku, a ne na kraju svog čitateljskog pothvata. Ovim i ovakvim obratom, tekst Jasne Horvat još jednom postaje knjiga koja nije samo knjiga za pravocrtna čitanja već knjiga-igračka koja se može čitati u više smjerova, s više različitih pobuda i na više različitih načina.
U romanu Vilikon, strukturiranom po magičnom kvadratu broja 12, čitatelju se obraćaju tri pripovjedača: Marko Polo, Kublaj-kan i sama autorica. Prolazeći po redovima magičnog kvadrata broja 12, pripovjedači se zaustavljaju na pojedinim poljima ovoga kvadrata i donose leksikonske natuknice o vilama – nevidljivima ženama iz Kraljevstva Hrvatskog. Broj leksikonskih natuknica pri tome ovisi o numeraciji svakog pojedinog polja, a raznovrsnost pripovjednih glasova pridonosi magičnosti ovoga romana. Leksikonske natuknice prekidaju intiman razgovor Marka Pola i Kublaj-kana te istodobno donose vrijednu etnografsku studiju hrvatskih vjerovanja u nadnaravne pojave. Upravo spojevi egzaktnog i lirskog, leksikografskog i književnog potvrđuju osebujnost novog strukturalizma kakav je prezentiran u romanu Vilikon, ali i sposobnost književnog teksta da vrlo jednostavno iznese složene dionice te tako pridonese populariziranju kulturne baštine.
Na spoju popularnog i znanstvenog, imaginarnog i historiografskog, Vilikon je štivo koje čitatelja vodi u 13. stoljeće, upoznaje ga s markantnim povijesnim osobnostima kakve su Marko Polo i Kublaj-kan, nadahnjuje ga nevidljivim ženama – vilama, ali ga jednako tako, vješto pozicionira i u 21. stoljeće. Zaokretanjem broja 12 postiže se njegovo zrcaljenje u 21. stoljeću kao jedna od tehnika magične idejnosti koja nam u ovom djelu potiče maštu i želju za odlascima, putovanjima i povratcima. I premda je očito kako se roman Vilikon može čitati i kao parafraza Calvinovih Nevidljivih gradova, njegova zagonetnost čitatelja ne napušta sve do posljednjih stranica. Na kraju romana, na rastanku Marka Pola i Kublaj-kana, čitatelj doznaje kako se, zapravo, nalazi tek na početku čitateljske igre koju mu nudi Vilikon. Naime, Marko Polo, začetnik globalizacijskih tijekova i jedan od marketinških pionira, upozorava da se Vilikon osim po redovima može čitati i po stupcima i po dijagonalama (magičnog kvadrata broja 12) te da se čitatelj zapravo nalazi na početku, a ne na kraju svog čitateljskog pothvata. Ovim i ovakvim obratom, tekst Jasne Horvat još jednom postaje knjiga koja nije samo knjiga za pravocrtna čitanja već knjiga-igračka koja se može čitati u više smjerova, s više različitih pobuda i na više različitih načina.
- GenresFantasy
267 pages, Hardcover
First published September 1, 2012
2 people are currently reading
23 people want to read
About the author
Jasna Horvat
21 books6 followersJasna Horvat is a Croatian writer, theorist of culture and a full-time professor at the Faculty of Economy in Osijek, the winner of the Josip Juraj Strossmayer Award from the Croatian Academy of Arts and Sciences for 2010.
For almost the entire decade that she has been on the literary scene, Jasna Horvat’s texts have been preoccupied with stories about Croatian cultural heritage and its recognition outside its national boundaries. This is so when she writes for both children and for adults. Lastly, this is also the case when she appears as a scientist and university professor, who has successfully stepped out of her basic profession of economist, and continues to do so, into the area of humanistic sciences.
Her profession is in the field of quantitative methods in economics and she works as the full-time professor at the Faculty of Economics in Osijek.
Fiction books:
Vilikon, Naklada Ljevak, Zagreb, 2012
Auron (Auron), Naklada Ljevak, Zagreb, 2011
Bizarij (The Bizarrium), Naklada Ljevak, Zagreb, 2009
Krijesnici (The Bonfires), Algoritam, Zagreb, 2009
AZ (AZ), Naklada Ljevak, Zagreb, 2009
Pismo u pismu (A Letter in a Letter), Naklada Ljevak, Zagreb, 2008
Alemperkina kazivanja (Gemfeather’s Sayings), Naklada Ljevak, Zagreb, 2005
Izgubljena vila (Lost Fairy), Biblioteka Plavokrila ptica, Matica hrvatska, Osijek, 2002
Non-fiction books:
Osnove statistike (suautorstvo s Josipom Mijoč), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
Statistika s pomoću SPSS/PC+, Osijek, 1995.
Published works also available on Croatian Scientific Bibliography: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=...
For almost the entire decade that she has been on the literary scene, Jasna Horvat’s texts have been preoccupied with stories about Croatian cultural heritage and its recognition outside its national boundaries. This is so when she writes for both children and for adults. Lastly, this is also the case when she appears as a scientist and university professor, who has successfully stepped out of her basic profession of economist, and continues to do so, into the area of humanistic sciences.
Her profession is in the field of quantitative methods in economics and she works as the full-time professor at the Faculty of Economics in Osijek.
Fiction books:
Vilikon, Naklada Ljevak, Zagreb, 2012
Auron (Auron), Naklada Ljevak, Zagreb, 2011
Bizarij (The Bizarrium), Naklada Ljevak, Zagreb, 2009
Krijesnici (The Bonfires), Algoritam, Zagreb, 2009
AZ (AZ), Naklada Ljevak, Zagreb, 2009
Pismo u pismu (A Letter in a Letter), Naklada Ljevak, Zagreb, 2008
Alemperkina kazivanja (Gemfeather’s Sayings), Naklada Ljevak, Zagreb, 2005
Izgubljena vila (Lost Fairy), Biblioteka Plavokrila ptica, Matica hrvatska, Osijek, 2002
Non-fiction books:
Osnove statistike (suautorstvo s Josipom Mijoč), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
Statistika s pomoću SPSS/PC+, Osijek, 1995.
Published works also available on Croatian Scientific Bibliography: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=...
Ratings & Reviews
Friends & Following
Create a free account to discover what your friends think of this book!
Community Reviews
Displaying 1 of 1 review
October 7, 2012
Folktales about fairies, old mythological women from Croatia in a completely new light in the novel Vilikon. Through discussion of Marco Polo and Kublai Khan, which is written by author herself, from the novel can be learned all about fairies in Croatia. Vilikon is a special contribution to the heritage and culture of the Croatian history, which in the novel through the character of Marco Polo ties with the Mongols and the Mongol Empire. The novel is structured as a play field magic square of the number 12, in which the chapters are listed.
Displaying 1 of 1 review