[...] U toku rada postavila sam kao cilj dovođenje u isti prostor priče koje do sada nisu bile povezane. Priče koje ranije nisu imale priliku da se sretnu, slušaju, čitaju, dodirnu jedna drugu. U tom smislu, knjiga pred vama nije mogla da se nazove antologijom jer bi u tom slučaju značilo da ili autorke čine jednu specifičnu generaciju spisateljica ili da se estetskim rešenjem, formom i stilom mogu dovesti u vezu. Takođe, ono što je bila moja vodilja jeste i različiti spektar identiteta autorki pored onog spisateljskog. Mnoge od autorki zastupljenih u ovom zborniku prevazilaze tradicionalne umetničke forme. Kod većine autorki dolazi i do preklapanja identiteta (aktivističkog, performerskog, dramaturškog, muzičkog, esejističkog, feminističkog itd).
Naizgled neke je autorke bilo nemoguće povezati ali lančana povezivanja, oznake jedne estetike, nastaju iz želje za spajanjem. A šta je povezivanje ako ne odbijanje da se udaljimo. Sa druge strane, nasuprot poetičkim razlikama videćete da postoji generacija mlađih i najmlađih proznih autorki čiji kontinuitet u radu nagoveštava postojanje jasnog, a prodornog ženskog pripovedačkog glasa. Putem koji su utabale i kojim još uvek tabanaju Suzana Tratnik, Olja Savičević Ivačević, Mima Simić, Nataša Sukič, Jelena Lengold kreću se i Vesna Lemaić, Lamija Begagić, Lana Bastašić, Iva Hlavač, Urška Sterle, Nora Verde, Šejla Šehabović, Jasna Žmak, Lejla Kalamujić… Naravno, neke od ovih autorki su više, a neke manje afirmisane ali nesumnjivo svaka od njih ima izgrađenu poziciju pripovedanja, svoj point of view i angle of vision. [...]