What do you think?
Rate this book
Ratni dnevnik
437 pages, Hardcover
First published January 1, 1960
About the author
Ivan Šibl
5 booksHrvatski političar i književnik, partizan, narodni heroj Jugoslavije.
Rođen je 28. listopada 1917. godine u Virovitici. Do 1929. godine Šibl je živio u Virovitici, gdje je završio osnovnu školu i jedan razred Realne gimnazije. Iz Virovitice preselio se je u Zagreb, gdje je završio malu maturu i dva razreda Učiteljske škole. Dok je pohađao Učiteljsku školu, povezao se s revolucionarnim omladinskim pokretom, pa je zbog svoje aktivnosti bio isključen iz škole. Školovanje je nastavio u Čakovcu i Vršcu, ali su ga, ubrzo, ponovo isključili iz škole. Godine 1935. vratio se je u Zagreb, gdje je nastavio aktivnost u revolucionarnom omladinskom pokretu. U to je vrijeme bio i članom radničko-športskoga društva "Metalac", u kojem se tada okupljala radnička omladina. Iz toga je društva u NOB-u poginulo oko 40 članova, među kojima i Rade Končar, Joža Vlahović, Petar Biškup Veno i Marijan Čavić. Godine 1939. Šibl je otišao na odsluženje vojnog roka.
Nakon povratka iz vojske, nije mogao u Zagrebu dobiti zaposlenje, pa se zaposlio u Duhanskoj stanici u Bujanovcu, u južnoj Srbiji. Nakon tri mjeseca, vratio se u Zagreb i dobio posao u knjižnici Ekonomsko-komercijalne škole, u kojoj je radio do 1941. godine. Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije i stvaranja ND Hrvatske, Šibl je kao član udarne grupe sudjelovao, tijekom ljeta i jeseni 1941. godine, u nizu oružanih akcija na zagrebačkim ulicama. U rujnu 1941. godine primljen je u članstvo KPJ. Pred kraj 1941. godine, policija je otkrila njegovu aktivnost, i zato je 24. siječnja 1942. godine napustio Zagreb i otišao u Banijski partizanski odred. Sudjelovao je nizu borba prvo kao borac, a zatim kao politički komesar čete i bataljona u Odredu. Ujesen 1942. godine, Šibl je upućen u Kalnički partizanski odred, na dužnost političkog komesara bataljona. Na toj se dužnosti nalazio do 31. prosinca 1942. godine, kada je njegov bataljon ušao u sastav Sedamnaeste slavonske brigade. Početkom 1943. godine, postavljen je na dužnost političkoga komesara te brigade, a početkom listopada 1943. godine preuzima dužnost političkoga komesara 28. slavonske divizije. Krajem 1943. godine, Šibl je postavljen za obnašatelja dužnosti političkoga komesara Druge operativne zone Hrvatske, a u siječnju 1944. godine postaje politički komesar Desetoga zagrebačkog korpusa NOVJ. Na tome položaju bio je do kraja rata 1945. godine.
Nakon završetka Drugoga svjetskog rata izabran je za tajnika Gradskoga narodnog odbora u Zagrebu, i na toj dužnosti nalazio se je do kraja 1945. godine, kada je ponovno prešao u službu Jugoslavenske armije. U JNA obnašao je dužnosti zamjenika komesara i komesara armije, načelnika Kadrovske uprave u glavnoj političkoj upravi Ministarstva narodne obrane u Beogradu i političkog komesara Zagrebačke vojne oblasti. Godine 1953. preveden je u pričuvni sastav, u činu general-potpukovnika. Kratko vrijeme radio je kao glavni urednik lista Borba (1953.-1954.) u Beogradu, a u razdoblju od 1954. do 1963. godine nalazio se na dužnosti generalnoga direktora RTV Zagreb. Od 1963. do 1967. bio je predsjednikom Prosvjetno-kulturnoga vijeća Sabora SR Hrvatske, a od 1967. do 1969. godine bio je zastupnikom u Vijeću naroda Savezne skupštine. Od 1946. godine Ivan je Šibl nekoliko puta biran za zastupnika u Saboru. Od 1953. godine bio je članom Centralnog komiteta SK Hrvatske, a od 1969. godine bio je predsjednikom Glavnoga odbora SUBNOR-a Hrvatske. Bio je predsjednikom nogometnog kluba "Dinamo" iz Zagreba, od 1959. do 1967. godine i njegov prvi počasni predsjednik.
U Hrvatskoj književnosti javio se je 1950-ih godine svojim memoarskim djelima ratne tematike.
U prosincu 1971. godine, nakon XXI. sjednice CK SKJ, održane u Karađorđevu, na kojoj je smijenjeno najviše rukovodstvo CK SKH, Šibl je podnio ostavku na sve svoje dužnosti. Godine 1972. isključen je iz SKJ i umirovljen.
Umro je u Zagrebu, 30. ožujka 1989. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.
Rođen je 28. listopada 1917. godine u Virovitici. Do 1929. godine Šibl je živio u Virovitici, gdje je završio osnovnu školu i jedan razred Realne gimnazije. Iz Virovitice preselio se je u Zagreb, gdje je završio malu maturu i dva razreda Učiteljske škole. Dok je pohađao Učiteljsku školu, povezao se s revolucionarnim omladinskim pokretom, pa je zbog svoje aktivnosti bio isključen iz škole. Školovanje je nastavio u Čakovcu i Vršcu, ali su ga, ubrzo, ponovo isključili iz škole. Godine 1935. vratio se je u Zagreb, gdje je nastavio aktivnost u revolucionarnom omladinskom pokretu. U to je vrijeme bio i članom radničko-športskoga društva "Metalac", u kojem se tada okupljala radnička omladina. Iz toga je društva u NOB-u poginulo oko 40 članova, među kojima i Rade Končar, Joža Vlahović, Petar Biškup Veno i Marijan Čavić. Godine 1939. Šibl je otišao na odsluženje vojnog roka.
Nakon povratka iz vojske, nije mogao u Zagrebu dobiti zaposlenje, pa se zaposlio u Duhanskoj stanici u Bujanovcu, u južnoj Srbiji. Nakon tri mjeseca, vratio se u Zagreb i dobio posao u knjižnici Ekonomsko-komercijalne škole, u kojoj je radio do 1941. godine. Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije i stvaranja ND Hrvatske, Šibl je kao član udarne grupe sudjelovao, tijekom ljeta i jeseni 1941. godine, u nizu oružanih akcija na zagrebačkim ulicama. U rujnu 1941. godine primljen je u članstvo KPJ. Pred kraj 1941. godine, policija je otkrila njegovu aktivnost, i zato je 24. siječnja 1942. godine napustio Zagreb i otišao u Banijski partizanski odred. Sudjelovao je nizu borba prvo kao borac, a zatim kao politički komesar čete i bataljona u Odredu. Ujesen 1942. godine, Šibl je upućen u Kalnički partizanski odred, na dužnost političkog komesara bataljona. Na toj se dužnosti nalazio do 31. prosinca 1942. godine, kada je njegov bataljon ušao u sastav Sedamnaeste slavonske brigade. Početkom 1943. godine, postavljen je na dužnost političkoga komesara te brigade, a početkom listopada 1943. godine preuzima dužnost političkoga komesara 28. slavonske divizije. Krajem 1943. godine, Šibl je postavljen za obnašatelja dužnosti političkoga komesara Druge operativne zone Hrvatske, a u siječnju 1944. godine postaje politički komesar Desetoga zagrebačkog korpusa NOVJ. Na tome položaju bio je do kraja rata 1945. godine.
Nakon završetka Drugoga svjetskog rata izabran je za tajnika Gradskoga narodnog odbora u Zagrebu, i na toj dužnosti nalazio se je do kraja 1945. godine, kada je ponovno prešao u službu Jugoslavenske armije. U JNA obnašao je dužnosti zamjenika komesara i komesara armije, načelnika Kadrovske uprave u glavnoj političkoj upravi Ministarstva narodne obrane u Beogradu i političkog komesara Zagrebačke vojne oblasti. Godine 1953. preveden je u pričuvni sastav, u činu general-potpukovnika. Kratko vrijeme radio je kao glavni urednik lista Borba (1953.-1954.) u Beogradu, a u razdoblju od 1954. do 1963. godine nalazio se na dužnosti generalnoga direktora RTV Zagreb. Od 1963. do 1967. bio je predsjednikom Prosvjetno-kulturnoga vijeća Sabora SR Hrvatske, a od 1967. do 1969. godine bio je zastupnikom u Vijeću naroda Savezne skupštine. Od 1946. godine Ivan je Šibl nekoliko puta biran za zastupnika u Saboru. Od 1953. godine bio je članom Centralnog komiteta SK Hrvatske, a od 1969. godine bio je predsjednikom Glavnoga odbora SUBNOR-a Hrvatske. Bio je predsjednikom nogometnog kluba "Dinamo" iz Zagreba, od 1959. do 1967. godine i njegov prvi počasni predsjednik.
U Hrvatskoj književnosti javio se je 1950-ih godine svojim memoarskim djelima ratne tematike.
U prosincu 1971. godine, nakon XXI. sjednice CK SKJ, održane u Karađorđevu, na kojoj je smijenjeno najviše rukovodstvo CK SKH, Šibl je podnio ostavku na sve svoje dužnosti. Godine 1972. isključen je iz SKJ i umirovljen.
Umro je u Zagrebu, 30. ožujka 1989. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.
Ratings & Reviews
Friends & Following
Create a free account to discover what your friends think of this book!
Community Reviews
Displaying 1 of 1 review
January 23, 2026
Prvo sam se navukao na prvi dio trilogije (iz ilegalnog zagreba), pa sam nastavio s Ratnim dnevnikom. Nisam ostao razočaran!
Jako, jako zanimljiv prikaz WW2 iz perspektive partizana / hrvata sa sjevera hrvatske.
Šibl piše zanimljivo - nikad ne otkriva previše i ne zalazi u previše detalja, ali daje dovoljno da bude značajno i često potresno.
Jako, jako zanimljiv prikaz WW2 iz perspektive partizana / hrvata sa sjevera hrvatske.
Šibl piše zanimljivo - nikad ne otkriva previše i ne zalazi u previše detalja, ali daje dovoljno da bude značajno i često potresno.
Displaying 1 of 1 review