Krležin imenjak

by Pavao Pavličić

U posljednjoj gimnazijskoj godini jedan će mladić upoznati neobičnu osobu, čovjeka koji se književnošću bavi na specifičan način: u svjetskoj književnosti pronalazi parnjake, gotovo identična djela raznih pisaca, nastala u raznim vremenskim razdobljima. Kako to objasniti? Zašto se to događa samo s remek-djelima, a ne i s površno napisanim tekstovima? Što će se dogoditi kad pronađe djelo koji bi trebao pokazati svom prijatelju Miroslavu Krleži? Hoće li time završiti njihovo prijateljstvo? Ili će prijateljstvo doći na kušnju zbog drugih stvari? Možemo li išta planirati ili sile jače od nas vode igru u kojoj sudjelujemo?

Napetu priču iznosi maturant kao vlastito viđenje svojega života, očekivanja velike ljubavi, shvaćanja snage književnosti i njezina utjecaja na naše živote. Pavao Pavličić vraća se ovim romanom svojim omiljenim temama, odnosu književnosti i zbilje, misteriju, funkciji umjetnosti i ponovno nas dovodi u ozračje kojeg se sjećamo iz Večernjeg akta.

206 pages, Hardcover

Published January 1, 2024

About the author

Pavao Pavličić rođen je 16. kolovoza 1946. godine u Vukovaru gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je poredbenu književnost i talijanski jezik, a doktorirao je 1974. tezom iz područja metrike (Sesta rima u hrvatskoj književnosti).
Od 1970. g. zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i danas redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost. Književni i znanstveni interesi kod njega su podjednako zastupljeni i isprepliću se. Kao znanstvenika, Pavličića zaokupljaju teme iz starije hrvatske književnosti i literarne teorije. Iz tog područja objavio je veći broj rasprava i nekoliko knjiga: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, 1979, Književna genologija, 1983, Stih u drami, drama u stihu, 1985, Sedam interpretacija, 1986, Poetika manirizma, 1988, Stih i značenje, 1993, Barokni stih u Dubrovniku, 1995.
Književnu karijeru započeo je kao novelist i izdao je tri knjige pripovijedaka:Lađa od vode, 1972, Vilinski vatrogasci, 1975, Dobri duh Zagreba, 1976, te dvadesetak romana: Plava ruža, 1977, Stroj za maglu, 1978, Umjetni orao, 1979, Večernji akt, 1981, Slobodni pad, 1982, Trg slobode, 1986, Rakova djeca, 1988, Koraljna vrata, Diksilend, Kruh i mast,1996...
Neraskidiva veza Pavličićeva znanstvenog i književnog interesa može se i "pročitati" iz njegovih romana. Naime, gotovo svi njegovi glavni junaci imaju nekakve veze s njegovim zvanjem. Tako u romanu Koraljna vrata filolog odlazi na Lastovo pregledati stare spise među kojima će pronaći dva izgubljena pjevanja Gundulićeva Osmana. U Rupi na nebu glavni lik je prevoditelj (Pavličić je prevodio talijanske dolcestilnoviste) koji otkriva zagrebačke gornjogradske podzemne hodnike, a u njegovom posljednjem romanu Numerus clausus u središtu pozornosti je student književnosti kao pripovjedač i njegov prijatelj, student medicine.
Već u Pavličićevoj novelističkoj fazi (treća zbirka pripovjedaka Dobri duh Zagreba) primijećena je stanovita promjena u njegovom pisanju koja je postala njegova trajna odlika: miješanje fantastike i postupaka karakterističnih za kriminalistički roman. Naime, u osnovi većine Pavličićevih romana je struktura enigme, a fantastične elemente koristi pri stvaranju zapleta. Osim strukture enigme i fantastičnih elemenata, u njegovim romanima uočljivi su i postupci karakteristični za tzv. zabavnu književnost: dinamična fabula (puna neočekivanih obrata), jednostavan izraz, plošni likovi, odnosno likovi svedeni na funkcije koje imaju u strukturi zapleta.

Reviews

[Cubitumeamus · Rating 3 out of 5]

Challengers (2024) za knjizevnike.

[Tihana Belavić · Rating 1 out of 5]

S obzirom na ostala Pavličićeva remek djela,ova knjiga je čista nula.