Džinhodža je nesvakidašnja zbirka stvarnih priča o susretima sa svijetom nevidljivog, ispričana iz prve ruke čovjeka koji je godinama bio duhovni iscjeljitelj. Kroz niz autentičnih slučajeva, autor Admir Husić vodi nas u svijet džina, sihra i duhovnog liječenja, razotkrivajući kompleksnu povezanost između ljudskih slabosti i nevidljivih uticaja.
Knjiga ne nudi samo priče koje će vas držati budnima noću, već i vrijedne pouke o tome kako nas vlastiti karakter, vjera i duhovna disciplina mogu zaštititi od zla. Džinhodža je više od zbirke duhovnih iskustava - to je putokaz za unutrašnje jačanje i razumijevanje nevidljivih svjetova, pisan jednostvnim i iskrenim stilom koji će privući sve one koji traže više od pukih anegdota.
Moj poklon meni za rođendan. Da nam bude više ovakvih knjiga, da nam objasne neobjašnjivo. Daleko smo odmakli, a opet, najviše nas onih koji tapkamo u mjestu. Nažalost...
Kratak osvrt na pročitano: Razmišljala sam da li pisati recenziju, utiske ili kratak osvrt na ovu knjigu ili ne... Motam po glavi pa bit će kako bude. Priznat cu da od svoje dvanaeste godine, kad sam pročitala prvu knjigu, do danas, nije mi bilo teže prenijeti ustiske o pročitanom, kao što mi je sad. Da se ne lažemo, tema je škakljiva. Ne spada u domen teologije, ali opet nije ni neko štivo koje bismo preporučili svakome, ili olako pročitali i ostali zadivljeni ili razočarani. Odmah da kažem da ću biti pristrana pa reći da je mene prvo oduševio način pripovijedanja. Pripadam onoj generaciji sa početka osamdesetih koja je odrastala u porodici gdje su majka i nena i djedovi prvo klanjali sabah pa pili kafu, gdje se tespih i sedzada nalazilo uvijek pri ruci. Kad sam odmakla od tog svijeta ne sjećam se, ali se u mene usadila osnova, eh sad ostalo je bilo do mene. Ova knjiga me vratila u to vrijeme. Bilo mi je prelijepo proživjeti neke trenutke makar preko glavnog lika iz knjige. Eh sad, tema je ono o čemu, manje više svi znamo, što su nas učili da postoji, ma kojoj vjeri da pripadamo, a to je da zlo postoji, urokljivi ljudi, zavidni ljudi. Ko je vjerovao vjeruje, ko nije, možda neće nikada. Možda je tako i bolje. Ne treba mu ovo iskušenje pa makar cijeli život ostao skeptik i nevjernik. Vjerujte mi na riječ :) . Svašta sam napisala, a ništa konkretno nemam za reći, ako se odlučite pročitati ovu knjigu morate znati da nije za svakoga, i ne treba da bude, ali ako imate u sebi i zrno vjere shvatit ćete da, nisu svi ljudi dobri, ne želi vam svako dobro, samo zato što vi ne biste nikada ne znači da ne bi i drugi, zavist je čudna rabota, ljudi vole više tuđe zlo nego svoje dobro. Čuvajte se tuđeg "ah-a". Baš kao što kaže i sam autor ove knjige; "Često čujem pitanje; zašto ljudi prave sihre? Kako mogu biti takvi?" "Odgovor je jednostavan: "Iz zlobe."
Ostanite mi zdravi, dobri, pozitivni, držite se nečega, vjere, nade... treba nam svima jer je čudan vakat došao. Nekad oni u koje biste se danas zakleli, sutra će da vam budu nepoznati.
Ova knjiga je pravo malo osvježenje, pogotovo za one koji vole domaću tematiku, mistiku i priče prožete vjerom i tradicijom. Autor je kroz jednostavan i pristupačan stil prenio niz stvarnih iskustava i narodnih kazivanja o susretima s džinima, a sve je ukrašeno islamskim učenjem i praktičnim primjerima.
Osjeća se da nije riječ o iskusnom piscu — stil ponekad djeluje pomalo neujednačeno, a priče su ponekad kratke i više liče na kazivanja nego klasične narativne forme. Ipak, upravo ta autentičnost i lični pečat daju knjizi posebnu težinu i čine da je čitalac čita s pažnjom, kao da sluša nekoga koga poznaje.
Za ljubitelje mističnih tema, narodnog predanja i duhovnosti, ovo je knjiga vrijedna pažnje. Nije za one koji traže klasičan horor s puno napetosti, ali za one koji žele da urone u jedan autentičan, pomalo zaboravljen svijet vjerovanja – ovo je pun pogodak.
Prva knjiga, ne znam da li je i zadnja, na temu džina, džinskog svijeta i njihovog djelovanja. Knjiga s kojom autor razbija, neopravdane i negativne predrasude naspram učača rukija.
Tokom čitanja sam se često pitao, zašto mi je sve ovo trebalo tj. zašto sam je uopšte počeo čitati. Nakon čitanja u glavi se javlja bezbroj pitanja, pitanja koja ne treba postaviti. Zapitkivanjem i zalaženjem tamo gdje ne treba, insan na sebe nepotrebno skreće pažnju. To i nije cilj ove knjige. Umjesto toga, bolje istraživati i ustrajati u zaštiti.
Autor na jedan, samo njemu svojstven način, opisuje slučajeve sa kojima se susretao. U ovoj knjizi je sigurno opisan jedan djelić cijeloživotne borbe protiv džina i njihovog djelovanja. Postoje stvari koje naš razum ne može dokučiti, zato iste nikad neće biti podijeljene sa običnom rajom. Osoba koja krene tim putem, doslovno proglašava rat nevidljivom svijetu. Nevidljivi svijet je jači, brži i okretniji od nas, često nerado su i njihove porodice žrtve tog svijeta.
Malo više poštovanja prema ljudima koji se bave ovom vrstom "posla", ako se može tako nazvati, ne bi bilo naodmet.