Radnja romana Kako ubiti gospodina Frojda odvija se sedam dana uoči atentata na prestolonaslednika Austrougarske Franju Ferdinanda 28. juna 1914. godine.
Svoj zamak Ostrožac u zabiti Bosne, na bregu iznad Une, austrijski baron Lotar fon Berks doživljava kao simbol dinastije Habzburga i Austrougarske monarhije. U to ime poziva prestolonaslednika Ferdinanda da, pre posete Sarajevu, odsedne u njegovom cazinskom dvoru. Za ceremonijara imperijalne posete proglašava bečkog studenta Kalina, ne sluteći da je on strasni pristalica južnoslovenskih patriotskih pokreta i član tajnog kružoka mladih Bosanaca, koji su snovali da se atentatima oslobode Austrougarske. Za mladog Kalina to je idealna prilika da sa saučesnikom Nebojšom izvrši atentat na Ferdinanda.
Sve se dramatično menja otkazivanjem imperijalne posete Fon Berksu, a na svečanost u zamku Ostrožac dolaze samo baronovi prijatelji, među kojima su Sigmund Frojd, pisci Robert Muzil i Štefan Cvajg, te slikar Gustav Klimt. Za Nebojšu, oni su, kao i sve što dolazi iz Beča, oličenje zla, okupacije i tiranije, pa on odlučuje da svoje planove prilagodi novim okolnostima...
Pisac i novinar Dževad Sabljaković (1939 - 2005) rođen je u Beogradu, a odrastao je u Cazinu u BiH. Diplomirao je i magistrirao Opštu književnost sa teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu.
Bio je urednik i voditelj ”Dnevnika” na Radio televiziji Beograd, gde je godinama i uređivao emisije iz kulture ”Otvorena knjiga” i ”Petkom u 22”, potom urednik na prvoj nezavisnoj televiziji u bivšoj Jugoslaviji Yutel (1990), a konačno i glavni i odgovorni urednik Radio Broda (1993). U svojim apatridskim godinama radio je kao dopisnik iz Pariza i Haga za niz medija u Srbiji i regionu. Uz celoživotni novinarski angažman, periodično je objavljivao eseje, priče i romane.
Romanom "Omaha 1950." (Beograd, 1986) otvorio je do tada tabu temu bune u Cazinskoj krajini 1950. godine. Taj roman o gladnoj godini i represiji u epohi socijalizma, o odnosu iskonske individualnosti i nametnute kolektivnosti, sukobu proklamovanog i stvarnog, bio je književna intonacija potonjih istorijskih, sociološko-političkih i publicističkih istraživanja o Cazinskoj buni, koja traju do dana današnjeg.
Romanom Kako ubiti gospodina Frojda, o atmosferi pred Sarajevski atentat na periferiji Austrougarske, u Bosni, potvrdio se kao vrstan pripovedač modernog senzibiliteta i izgrađenog stila.
Priče je sabrao u knjigama Kula Radetina (Beograd, 1978) i Oni (Beograd, 2016). Neke od njih prevedene su na strane jezike, a jedna pretočena u TV dramu Posjeta.
Živeo je na relaciji Ostrožac - Pariz - Beograd. Ovaj rođeni Beograđanin, u Beogradu je i preminuo.
Očekivala sam prosek, prosek sam i dobila. Napomena sebi u toku čitanja: možda ne žele svi pisati vrhunski. Ne znam da li više mrzim kad mi autor sam ili kad mi autor kroz likove popuje, a ovde svega ima. Kazivanja, ponavljanja, podvlačenja... Nekim čitaocima je to potrebno, i sa manje čitalačkog iskustva sigurno bi mi više prijalo. *letos sam lutala napuštenim zamkom i šetala zidinama tvrđave, pa mi je doživljaj bio potpun - čula sam tu muziku*