Rukoljub: pisma slavnim ženama

by Pavao Pavličić

Zbirka 15 pisama upućenih slavnim ženama, kao i junakinjama umjetničke proze. Prvo pismo upućeno je Mariji Jurić Zagorki, pa sljedeća Ivani Brlić Mažuranić, Dori Krupićevoj, Ljerki Šram, Gigi Barićevoj, Cvijeti Zuzorić, Dubravci Gundulićevoj, Madoni Markantunovoj, Lauri Lenbachovoj, Jagodi Truhelki, Vili Slovinki, Olgi i Lini, Ljubici Cantily, Slavi Raškaj i posljednje Gospođi u zelenom šeširiću, liku iz vlastitog romana KRASOPIS.
U ovim pismima zapravo se mnogo ali nenametljivo poučava o literaturi, ne samo o podacima i pojedinostima nego o poimanju i smislu literature.
Ova je knjiga neobičan spoj pripovjedaštva i učenosti.

263 pages, Paperback

First published January 1, 1995

About the author

Pavao Pavličić rođen je 16. kolovoza 1946. godine u Vukovaru gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je poredbenu književnost i talijanski jezik, a doktorirao je 1974. tezom iz područja metrike (Sesta rima u hrvatskoj književnosti).
Od 1970. g. zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i danas redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost. Književni i znanstveni interesi kod njega su podjednako zastupljeni i isprepliću se. Kao znanstvenika, Pavličića zaokupljaju teme iz starije hrvatske književnosti i literarne teorije. Iz tog područja objavio je veći broj rasprava i nekoliko knjiga: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, 1979, Književna genologija, 1983, Stih u drami, drama u stihu, 1985, Sedam interpretacija, 1986, Poetika manirizma, 1988, Stih i značenje, 1993, Barokni stih u Dubrovniku, 1995.
Književnu karijeru započeo je kao novelist i izdao je tri knjige pripovijedaka:Lađa od vode, 1972, Vilinski vatrogasci, 1975, Dobri duh Zagreba, 1976, te dvadesetak romana: Plava ruža, 1977, Stroj za maglu, 1978, Umjetni orao, 1979, Večernji akt, 1981, Slobodni pad, 1982, Trg slobode, 1986, Rakova djeca, 1988, Koraljna vrata, Diksilend, Kruh i mast,1996...
Neraskidiva veza Pavličićeva znanstvenog i književnog interesa može se i "pročitati" iz njegovih romana. Naime, gotovo svi njegovi glavni junaci imaju nekakve veze s njegovim zvanjem. Tako u romanu Koraljna vrata filolog odlazi na Lastovo pregledati stare spise među kojima će pronaći dva izgubljena pjevanja Gundulićeva Osmana. U Rupi na nebu glavni lik je prevoditelj (Pavličić je prevodio talijanske dolcestilnoviste) koji otkriva zagrebačke gornjogradske podzemne hodnike, a u njegovom posljednjem romanu Numerus clausus u središtu pozornosti je student književnosti kao pripovjedač i njegov prijatelj, student medicine.
Već u Pavličićevoj novelističkoj fazi (treća zbirka pripovjedaka Dobri duh Zagreba) primijećena je stanovita promjena u njegovom pisanju koja je postala njegova trajna odlika: miješanje fantastike i postupaka karakterističnih za kriminalistički roman. Naime, u osnovi većine Pavličićevih romana je struktura enigme, a fantastične elemente koristi pri stvaranju zapleta. Osim strukture enigme i fantastičnih elemenata, u njegovim romanima uočljivi su i postupci karakteristični za tzv. zabavnu književnost: dinamična fabula (puna neočekivanih obrata), jednostavan izraz, plošni likovi, odnosno likovi svedeni na funkcije koje imaju u strukturi zapleta.

Reviews

[Ingeborg · Rating 3 out of 5]

Sviđa mi se. Lako se čita, i dobar je spoj fikcije i literature, postavlja važna i zanimljiva pitanja - o angažiranosti književnosti, načinima poučavanja i organiziranja lektire, razlozima pisanja i čitanja, o tome zašto čitatelji/ce danas biraju autobiografske i memoarske žanrove.... Knjiga za široki krug čitatelja/ica, ustvari je i informativna i edukativna.