Pasijans (Biblioteka Nova)

by Pavao Pavličić

Poznati novinarski dvojac, Ivo Remetin–Lujo Katić, istražuje misteriozno ubojstvo novinara tračerskog lista, čije tijelo pronalaze u podrumskom arhivu redakcije poznatih zagrebačkih dnevnih novina. Konce istrage čvrsto drži u rukama policijski inspektor Šoštar, koji u maniri detektiva iz američkog akcijskog filma energično i s puno šarma rješava slučaj.
„Pasijans“ je zanimljiva i napeta priča u kojoj Pavličić enigmu znalački stavlja na zagrebačke ulice potkraj 90-ih.

Genres: Crime

289 pages, Unknown Binding

First published January 1, 2000

About the author

Pavao Pavličić rođen je 16. kolovoza 1946. godine u Vukovaru gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je poredbenu književnost i talijanski jezik, a doktorirao je 1974. tezom iz područja metrike (Sesta rima u hrvatskoj književnosti).
Od 1970. g. zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i danas redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost. Književni i znanstveni interesi kod njega su podjednako zastupljeni i isprepliću se. Kao znanstvenika, Pavličića zaokupljaju teme iz starije hrvatske književnosti i literarne teorije. Iz tog područja objavio je veći broj rasprava i nekoliko knjiga: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, 1979, Književna genologija, 1983, Stih u drami, drama u stihu, 1985, Sedam interpretacija, 1986, Poetika manirizma, 1988, Stih i značenje, 1993, Barokni stih u Dubrovniku, 1995.
Književnu karijeru započeo je kao novelist i izdao je tri knjige pripovijedaka:Lađa od vode, 1972, Vilinski vatrogasci, 1975, Dobri duh Zagreba, 1976, te dvadesetak romana: Plava ruža, 1977, Stroj za maglu, 1978, Umjetni orao, 1979, Večernji akt, 1981, Slobodni pad, 1982, Trg slobode, 1986, Rakova djeca, 1988, Koraljna vrata, Diksilend, Kruh i mast,1996...
Neraskidiva veza Pavličićeva znanstvenog i književnog interesa može se i "pročitati" iz njegovih romana. Naime, gotovo svi njegovi glavni junaci imaju nekakve veze s njegovim zvanjem. Tako u romanu Koraljna vrata filolog odlazi na Lastovo pregledati stare spise među kojima će pronaći dva izgubljena pjevanja Gundulićeva Osmana. U Rupi na nebu glavni lik je prevoditelj (Pavličić je prevodio talijanske dolcestilnoviste) koji otkriva zagrebačke gornjogradske podzemne hodnike, a u njegovom posljednjem romanu Numerus clausus u središtu pozornosti je student književnosti kao pripovjedač i njegov prijatelj, student medicine.
Već u Pavličićevoj novelističkoj fazi (treća zbirka pripovjedaka Dobri duh Zagreba) primijećena je stanovita promjena u njegovom pisanju koja je postala njegova trajna odlika: miješanje fantastike i postupaka karakterističnih za kriminalistički roman. Naime, u osnovi većine Pavličićevih romana je struktura enigme, a fantastične elemente koristi pri stvaranju zapleta. Osim strukture enigme i fantastičnih elemenata, u njegovim romanima uočljivi su i postupci karakteristični za tzv. zabavnu književnost: dinamična fabula (puna neočekivanih obrata), jednostavan izraz, plošni likovi, odnosno likovi svedeni na funkcije koje imaju u strukturi zapleta.

Reviews

[Anton Mohorčič · Rating 1 out of 5]

To je stvarno priča za ne povjerovati! Dva slučaja lažiranih smrti! Pa, odakle dovraga dolaze ti "zamjenski" mrtvaci?! Pogotovo onaj iz prometne nesreće...

Pavličić piše i piše... ali je lijen pisac. Vidi se da ne istražuje ono o čemu piše, nego samo piše... Na primjer, velika novinska kuća koja stare brojeve novina čuva u podrumu... Zar Pavličić nikad nije čuo za mikrofilm?!

I prije sam zbog takvih stvari "završio" s njim, ali sada mislim da je to stvarno konačno!