Nepovrat (Zlatko Crnković vam predstavlja)

by Pavao Pavličić, Nenad Martić (Illustrator)

Berislava Juricu, beru, najlakše bi bilo opisati pridjevom bivši – on je bivši gitarist slavnog benda “Crveni telefon”, bivši alkoholičar, bivši muž. Sada odrađuje gaže svirajući pianino u restoranu “Melkus”, u naslijeđenom velikom stanu u Palmotićevoj sam provodi dane nakon nesretne smrti svoje žene i može se pohvaliti da je izliječeni alkoholičar.
Dva ključića u ruci mrtvog čovjeka, kojeg je jednog ranog jutra vrativši se s cjelonoćne svirke zatekao u svom stanu, otvorit će potpuno novu dimenziju u kolotečini njegova dosadašnjeg života.
Bero će nakon višekratnih policijskih saslušavanja, želeći i sam pronaći odgovore na potpuno logična pitanja kao što su: tko je ubijeni, kako se našao u njegovu stanu i što uostalom otvaraju misteriozni ključići, povesti svoju paralelnu istragu. Zajedno s mladom novinarkom Vinkom Vulić po neke odgovore morat će otputovati u Kopenhagen, a za neke vratiti se pedeset godina u prošlost, u predratni Zagreb kada su trojica fizičara razbijajući barijere konvencionalne znanosti ušli u trag – duhu vremena!
U svojoj klasičnoj kombinaciji krimića, trilera i fantastike, Pavao Pavličić zaplest će radnju svog najnovijeg romana Nepovrat manirom serijskog tvorca bestsellera, gradeći fabulu od malih osobnih kriza glavnog junaka do razrješenja prijetnje katastrofičnih razmjera.
Nepovrat je, nakon Pokore, drugi Pavličićev roman ediciji urednika Zlatka Crnkovića. Najpoznatijeg hrvatskog pisca doista ne treba posebno predstavljati, ostaje samo da vjerni čitatelji Pavličićeva opusa ocijene kako će rangirati Nepovrat u odnosu na njegova ranija ostvarenja.

479 pages, Hardcover

First published January 1, 1999

About the author

Pavao Pavličić rođen je 16. kolovoza 1946. godine u Vukovaru gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je poredbenu književnost i talijanski jezik, a doktorirao je 1974. tezom iz područja metrike (Sesta rima u hrvatskoj književnosti).
Od 1970. g. zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i danas redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost. Književni i znanstveni interesi kod njega su podjednako zastupljeni i isprepliću se. Kao znanstvenika, Pavličića zaokupljaju teme iz starije hrvatske književnosti i literarne teorije. Iz tog područja objavio je veći broj rasprava i nekoliko knjiga: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, 1979, Književna genologija, 1983, Stih u drami, drama u stihu, 1985, Sedam interpretacija, 1986, Poetika manirizma, 1988, Stih i značenje, 1993, Barokni stih u Dubrovniku, 1995.
Književnu karijeru započeo je kao novelist i izdao je tri knjige pripovijedaka:Lađa od vode, 1972, Vilinski vatrogasci, 1975, Dobri duh Zagreba, 1976, te dvadesetak romana: Plava ruža, 1977, Stroj za maglu, 1978, Umjetni orao, 1979, Večernji akt, 1981, Slobodni pad, 1982, Trg slobode, 1986, Rakova djeca, 1988, Koraljna vrata, Diksilend, Kruh i mast,1996...
Neraskidiva veza Pavličićeva znanstvenog i književnog interesa može se i "pročitati" iz njegovih romana. Naime, gotovo svi njegovi glavni junaci imaju nekakve veze s njegovim zvanjem. Tako u romanu Koraljna vrata filolog odlazi na Lastovo pregledati stare spise među kojima će pronaći dva izgubljena pjevanja Gundulićeva Osmana. U Rupi na nebu glavni lik je prevoditelj (Pavličić je prevodio talijanske dolcestilnoviste) koji otkriva zagrebačke gornjogradske podzemne hodnike, a u njegovom posljednjem romanu Numerus clausus u središtu pozornosti je student književnosti kao pripovjedač i njegov prijatelj, student medicine.
Već u Pavličićevoj novelističkoj fazi (treća zbirka pripovjedaka Dobri duh Zagreba) primijećena je stanovita promjena u njegovom pisanju koja je postala njegova trajna odlika: miješanje fantastike i postupaka karakterističnih za kriminalistički roman. Naime, u osnovi većine Pavličićevih romana je struktura enigme, a fantastične elemente koristi pri stvaranju zapleta. Osim strukture enigme i fantastičnih elemenata, u njegovim romanima uočljivi su i postupci karakteristični za tzv. zabavnu književnost: dinamična fabula (puna neočekivanih obrata), jednostavan izraz, plošni likovi, odnosno likovi svedeni na funkcije koje imaju u strukturi zapleta.