Autor u svom originalnom socio-historijskom eseju tematizira etnogenezu Bošnjaka i ukazuje na razloge zbog kojih je to pitanje bilo i ostalo tako složeno i teško.
Prema ocjeni promotora, profesora Nijaza Durakovića i Enesa Karića, i recenzenata ove knjige, Filipovićevo novo djelo je jedinstveno u bh. nauci i ukupnoj literaturi ovog podneblja, jer se bavi pitanjem kojeg su historičari uglavnom mimoilazili u naučnim istraživanjima.
Filipović je veoma precizno izložio osnove prvobitnog historijskog i kulturnog identiteta naroda koji se nazivao Bošnjani, historijske okolnosti njegovog raslojavanja i izrastanja iz njega modernih nacionalnih identiteta na zajedničkoj etničkoj i historijskoj, ali različitoj religijskoj i političkoj osnovi.
On ukazuje na prvobitno narodno jedinstvo u uslovima postojanja države Bosne i njene osobene kulturno-historijske, duhovne i političke strukture i načina postojanja.
U knjizi će čitalac naći sve bitno u pogledu rasprave oko muslimana ili Bošnjaka, koje Filipović naziva Bošnjaci muslimanske vjere.
On time ostavlja prostor da je bošnjački identitet otvorena istorijska mogućnost za sve one građane BiH, koji Bosnu smatraju izvorom i osnovom svog historijskog identiteta, kaže se u recenziji.
Muhamed Filipović (born 3 August 1929, Banja Luka, Kingdom of Yugoslavia, presently in Bosnia and Herzegovina) is an academic, philosopher, writer, theorist, essayist and one of the most important Bosnian historians. In 1960 he graduated from the Faculty of Arts and attained his PhD. He is a member of the Academy of Sciences of Bosnia and Herzegovina. He worked as a professor at the Philosophy Faculty in Sarajevo. He has published fourteen books, some of which are translated into the other languages.
Muhamed Filipović (Banja Luka, 3. august 1929) akademik, filozofski pisac, teoretičar, esejist i jedan od značajnijih bosanskohercegovačkih historičara.
Diplomirao je na Filozofskom fakultetu, a doktorirao 1960. godine. Član je Akademije nauka BiH. Radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavio je 14 knjiga, od kojih su neke i prevedene na druge jezike. Najveći broj prevoda doživjela je knjiga "Lenjin - monografija njegove misli", koja je prevedena na danski, švedski, francuski, bugarski, slovački, italijanski i kineski.
Povezivanjem vjerske pripadnosti sa nacionalnim identitetom, nepobitno aktivira ideje iz hrvatskih i srpskih centara moći. Pod okriljem vjere oživljavaju se nacionalistički pokreti s ciljem nametanja novih identiteta. Bosanski katolici i pravoslavci bivaju prizvani iz svojih „matičnih zemalja“, te im se pripisuje uloga širenja nacionalističkih ideja unutar vlastite domovine. Za vrijeme tih procesa, Bošnjaci se nalaze u nepovoljnoj poziciji. Politički instrumentalizirani intelektualci tvrde da su bošnjački identitet i bosanski jezik proizvod Benjamina Kallaya.
Akademik Muhamed Filipović u svojoj knjizi, pojašnjava reperkusije napomenutih procesa. „Odatle tako često taj ružni fenomen da ljudi, koji vrše čak i najodgovornije državne funkcije u Bosni i Hercegovini, govore o drugim državama i zemljama kao svojim domovinama, mada vijekovima žive u Bosni i Hercegovini i u okviru države koja se od početka svog postojanja naziva Bosna. Svako može da zadržava ili usvaja bilo koji identitet ili stav ukoliko ne negira ono što je izvam takvog prava individue, a to je historijski identitet i istinu o jednoj zemlji i njenom narodu.“