Bio je svjetski prvak u stolnom tenisu, veliki zavodnik, pravi gradski fakin i poslije znanstvenik te sveučilišni profesor. Kada su ustaše i Nijemci krenuli proganjati ljude, nije dvojio ni trenutka – riskirajući svoj život u ratnom Zagrebu krivotvorio je dokumente i spasio mnoge, među kojima i svoju veliku ljubav Žuži. Ovo je priča o čovjeku koji je bio kozmopolit, ali je neizrecivo volio svoje zavičaje – Koprivnicu, Zagreb, Novi Sad i Ljubljanu – priča o Žarku Dolinaru.
Dolinar je roman o životu čovjeka prepunog hrabrosti i duha koji se ne predaje ni u najtežim trenucima, koji se jednako dobro snalazi i pred tisućama navijača i pred beskrupuloznim egzekutorima, u raskošnim palačama i na hladnim tavanima, koji uživa u velikim društvima, ali i intimi i samoći. S jednakom je strašću sakupljao autograme i od slučajnih prolaznika i najvećih faca, sa svima je bio jednako pažljiv – od podravske seljanke i rastrojenog susjeda do predsjednika i svjetski poznatih glumaca. Slojevit i razigran Dolinar Marka Gregura fascinantna je životna storija o Žarku Dolinaru kroz koju se prelama povijest Hrvatske, Jugoslavije, Europe i svijeta dvadesetog stoljeća i pred nama se odmotava poput najraskošnijeg hollywoodskog filma, napeta poput najluđeg sportskog meča.
Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) završio je stručni studij poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, preddiplomski stručni studij odnosa s javnošću i medija na Vernu, specijalistički diplomski studij međunarodnih odnosa i diplomacije na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu te sveučilišni diplomski studij novinarstva na Sveučilištu Sjever. Doktorand je i vanjski asistent na Odjelu za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever. Predsjednik je Organizacijskog odbora međunarodnog festivala književnosti Galovićeva jesen te pokretač i predsjednik organizacijskog odbora festivala Alpe Jadran festival mladih pisaca (2016.-2018.). Jedan je od pokretača i glavni urednik časopisa za književnost Artikulacije. Objavio je knjige Lirska grafomanija (Naklada Ceres, poezija, 2011), Peglica u prosincu (DHK PPO, kratke priče, 2012), Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, kratke priče, 2014), Kak je zgorel presvetli Trombetassicz (Hena com, roman, 2017), Mogla bi se zvati Leda (Hena com, roman, 2018.) i Vošicki (Hena com, roman, 2020.) Roman Kak je zgorel presvetli Trombetassicz preveden je na slovenski, dramatiziran za Hrvatski radio, objavljen kao zvučna knjiga i dobitnik je nagrade Katarina Patačić kao najbolja knjiga na kajkavskom dijalektu objavljena te godine. Roman Mogla bi se zvati Leda bio je u užem izboru za nagradu Gjalski i objavljen je kao zvučna knjiga u izdanju Hrvatske knjižnice za slijepe. Za roman Vošicki dobio je Nagradu Vladimir Nazor i Fric. Tajnik je Društva hrvatskih književnika.