Mojkovačka bitka

by Ćamil Sijarić

Romani Ćamila Sijarića struktuirani su kao slojevite i višeznačne cjeline u kojima se gusto prepliću historija i mitologija, epika i lirizam, tragedija i komedija, drama individue i drama kolektiva.Mojkovačka bitka je roman kojim je Ćamila Sijarić najviše prišao konceptu klasičnog historijskog romana realističkog tipa. Za osnovnu temu romana uzeo je poznati historijski događaj koji ušao u epsku tradiciju i legendu i opisao ratna dešavanja uzrokovana sukobom crnogorske i austro-ugarske vojske na Ćehotini i Limu početkom 1916. godine. U romanu je data sveobuhvatna panoramska slika jednog kriznog historijskog trenutka oličenog u čuvenoj Mojkovačkoj bitki, gdje je epski širokim zamasima i mozaički strukturiranom kompozicijom prikazano svo ratno stradalaštvo kolektiva i individue. Ipak, u Mojkovačkoj bitki Sijarić je čvrstu formu klasičnog historijskog romana realističkog tipa razgradio tako što je ratnu temu prepleo sa ljubavnom i na taj način preusmjerio narativni tok romana, unutar kojeg ljubavna priča o seoskom učitelju Radiču Memiću i djevojci Umki Kardašić postaje dominantnom.

372 pages, Paperback

First published January 1, 1968

About the author

Bošnjački književnik, pripovjedač, romansijer i pjesnik, Ćamil Sijarić, rođen je u Šipovcu, Bijelo Polje (Crna Gora) 1913. godine. Osnovnu školu završio je u Godijevu, a zatim je pohađao Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju. Gimnaziju je završio u Vranju, a pravo diplomirao u Beogradu. Prije Drugog svjetskog rata uglavnom je objavljivao poeziju. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata radio je kao sudski službenik u Sarajevu, Mostaru, Bosanskoj Gradišci i Banjoj Luci, a pred kraj rata izašao na partizanski teritorij i bio dopisnik TANJUG-a. Poslije rata razvio je plodnu spisateljsku djelatnost i afirmisao se kao vrstan pripovjedač i romansijer, "lirski meditativac što zaranja u prošlost". Motivi njegovih proznih djela gotovo isključivo vezani su za rodni Sandžak.

Od 1947. godine živio je u Sarajevu, gde je do kraja radnoga vijeka radio u literarnoj redakciji Radio-Sarajeva.

Prema jednoj svojoj posthumno objavljenoj pjesmi, Ćamil Sijarić je želio na umoru da vidi čađavi zavičajni tavan nad sobom i da čuje let lastavica. Tako nekako umiru njegovi planinci, čijim sudbinama je sagradio svoju velebnu literarnu kulu. No kao u inat, završio je okrutno urbano, na promrzlom kolovozu jedne sarajevske ulice. Ostala je Riječ od trajanja.

Poginuo je u saobraćajnoj nesreći u Sarajevu 1989. godine.



Bibliografija

Ram - Bulja. Svjetlost. Sarajevo, 1953.
Bihorci. Sarajevo, 1956.
Suze i zvijezde. Zagreb, 1956.
Zelen prsten na vodi. Sarajevo, 1957.
Kuću kućom čine lastavice. Sarajevo, 1962.
Nasa snaha i mi momci. Veselin Masleša. Sarajevo, 1962.
Mojkovačka bitka. Svjetlost. Sarajevo, 1968.
Sablja. Izbor pripovjedaka. Grafički zavod. Titograd, 1969.
Putnici na putu. Svjetlost. Sarajevo, 1969.
Zapisi o gradovima. Zavod za izdavanje udžbenika. Sarajevo, 1970.
Konak. Sarajevo, 1971; 1980; - Dvorec, prevedel Stanko Janez. Pres ernova zalozba, 1984; - Veselin Masles a. Sarajevo, 1989.
Kad djevojka spava, to je kao da miris u jabuke. Sarajevo, 1973.
Zapisi o gradovima (II). Sarajevo, 1976.
Carska vojska. Veselin Masleša. Sarajevo, 1976.
Raška zemlja Rascija. Sarajevo, 1979.
Francuski pamuk. Svjetlost. Sarajevo, 1980.
Izabrane pripovjetke. Univerzal. Tuzla, 1982.
Sabrana djela. Knj. I-X. sarajevo, 1981.
Price kod vode. Izbor pripovjedaka. Srpska književna zadruga. Beograd, 1982.
Jasenovac. Zapisi o logoru. Sarajevo, 1983.
Pripovijetke. Svjetlost. Sarajevo, 1984/85.
Rimski prsten. Svjetlost. Sarajevo, 1985.
Pripovijetke. Svjetlost. Sarajevo, 1985; 1987.
Herceg-Bosno i tvoji gradovi. Svjetlost. Sarajevo, 1986.
Lirika. Beogradski graficki zavod. Beograd, 1988.
Miris lišća orahova. Veselin Masleša. Sarajevo, 1989.
Koliba na nebu. Glas. Banja Luka, 1990.