Tema ove knjige su rodni stereotipi i politika međuratne Jugoslavije u vezi s time. Koncepcijski je knjiga podijeljena u pet poglavlja kojima je poveznica potraga za vezom između rodnih stereotipa i realnih zbivanja. Rodni se stereotipi istražuju kroz prizmu Prvoga svjetskog rata na rodne odnose, diskusije različitih koncepata muškosti i ženskosti u međuratnom razdoblju, načina na koji su rodni stereotipi korišteni u objašnjavanju društva, kanaliziranju modernizacijskih procesa te kako su se rodni stereotipi kroz zakonske propise uspjeli realizirati, ali i vršiti utjecaj na glavne političke trendove u zemlji.
Knjiga se prije svega bazira na izvorima za kulturnu povijest kao tisku, literarnim ostvarenjima, autobiografijama i satiričkim časopisima, klasičnim povijesnim izvorima te na bogatoj historiografiji. Posebna je pozornost posvećena ženskom tisku (Ženski pokret, Ženska misao, Slovenka, Eva, Naša žena, Žena i svet…) u kojem se odražavao proces pregovaranja oko „novog“ koncepta ženskosti , ali i muškosti.
Knjiga obiluje brojnim karikaturama iz humorističkog časopisa Koprive u godištima od 1918.- 1938.