Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine

by Husnija Kamberović

Svaki pokusaj dubljeg sagledavanja stanja i razvoja drustva u Bosni i Hercegovini u vremenu austrougarske vladavine vec na samom pocetku kao zasigurno najvazniji problem namece temeljitu analizu agrarnih odnosa i, u okviru ovog, utvrdjivanje velicine zemljisnih posjeda bosanskih begova. Raspravljati o strukturi begovskih zemljisnih posjeda nije moguce a da se istovremeno ne prati historija begovskih porodica, koje su se zenidbeno - udadbenim vezama toliko medjusobno povezale da krajem 19. stoljeca gotovo nije moguce naci jednu begovsku porodicu koja u blizoj i daljoj proslosti nije bila ovako povezana sa ostalim begovskim porodicama. Dok je literatura o problemima bosanskog agrara stara koliko i sami problemi, te stoga i veoma brojna, o historiji pojedinih begovskih porodica ni izdaleka ne postoji dovoljno objavljene literature. Bilo je pokusaja da se ta historija prati od dolaska Osmanlija na ove prostore, ali se od toga ubrzo odustalo, pa smo zbog toga dobili samo jedan pregled begovskih prorodica u 15. i 16. stoljecu. Uporedjujuci taj pregled sa pregledom porodica koje se smatraju begovskim krajem 19. stoljeca, uocljive su znatne promjene unutar te drustvene strukture. Neznatan je broj onih koje imaju kontinuitet u citavom tom razdoblju, i za vecinu begovskih porodica s kraja 19. stoljeca sa sigurnoscu se moze utvrditi da znacajniju ulogu u povijesti Bosne imaju tek od kraja 17. i pocetka 18. stoljeca.
Cilj ovog rada jeste da u kontekstu promatranja razvoja bosansko-hercegovackog drustva u austrougarskom razdoblju odredi mjesto i ulogu begova kao socijalne strukture unutar bosanskog drustva u razdoblju od 1878. do 1918., te da empirijski istrazi razvoj zemljisnog posjeda bosanskih begova u vrijeme austrougaraske vladavine, s akcentom na stanju tih posjeda krajem austrougarske vladavine 1918. godine.

551 pages, Paperback

First published January 1, 2005