U romanu „Singidunjani” Luka Račić oblikuje kasnoantički Singidun kao grad u kome se ukrštaju istorija, religija, filozofija i tragovi nestalih života. Dunav, nazvan antičkim imenom Ister, prolazi kroz pripovedanje kao reka koja odnosi granice, ostatke carstava i ljudsko sećanje.
Među likovima se izdvajaju Eulalija i Valerije Kreskentije, dvoje ljudi koji pokušavaju da pronađu smisao u svetu čiji se poredak menja. Valerijeva ljubav prema Porfiriju i gubitak koji je prati pokreću unutrašnji raspad njegovog identiteta. Eulalija, oslonjena na filozofske i religijske tekstove, traži način da razume propadanje grada, carstva i sveta kome pripada.
Račić povezuje starogrčke, rimske i poznoantičke kultove sa hrišćanskom tradicijom, neoplatonizmom, bajalicama i obrednim tekstovima. Hekata, Mitra, božanstva i svetitelji pojavljuju se u složenom poretku u kome stare religije menjaju imena i oblike, ali ne nestaju bez traga. Arheologija, književnost i filozofija spajaju se u promišljanju o prolaznosti.
Proza prelazi u stih, filozofski traktat, jezičku igru i unutrašnji monolog. U antičku svakodnevicu povremeno upadaju predmeti savremenog sveta, stvarajući neobičnu vezu između prošlosti i današnjeg Beograda. Autorov postupak je namerno slojevit, zahtevan i pun istorijskih i kulturnih aluzija.
Knjigu prati osvrt „Grad koji su mrtvi naselili: Ister, ljubav i raspad vremena u Singidunjanima Luke Račića” Vladimira Tomića. „Singidunjani” namenjeni su čitaocima zahtevnije istorijske i eksperimentalne proze, ljubiteljima antičke istorije, klasične filologije, filozofije i književnosti koja istražuje život nekadašnjih civilizacija.
Luka Račić je srpski prevodilac, egiptolog, autor i klasičar, rođen 1991. godine u Beogradu.
Studirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je stekao zvanje BA iz arheologije i MA iz antičke istorije / egiptologije.
Prevodio je značajna dela iz domena fantastike, horora i književnosti sa engleskog i nemačkog jezika, naročito za izdavačku kuću Orfelin izdavaštvo: • Hauard F. Lavkraft – Bezimeni grad (sa Igorom Stanojevićem) • Gustav Majnrik – Golem (sa nemačkog) • Aldžernon Blekvud – Čovek kojeg je drveće volelo • Dela iz oblasti antičke i vizantijske književnosti (npr. Herbert Hunger i dr. u izdanju Karpos Books).
A learned masterpiece. This book is something that was desperately needed for a long time in Serbian literary fiction – a good story about antiquity and its legacy in Balkan part of the empire. The novel communicates with the reader from the very first page, and invites Virginia Woolf, Marcel Proust, Friedrich Hölderlin, Martin Heidegger, as well as a gallery of writers from antiquity (Boethius, Pindar, Sappho, Ovid…) into conversation. This is a text that communicates with both the past and the future, and definitely represents a text worthy of attention of everyone who is tired of bad fiction based on classical tradition.