What do you think?
Rate this book
Ognjište II: roman iz ličkoga seljačkog života
402 pages, Hardcover
Published January 1, 1995
10 people want to read
About the author
Mile Budak
20 books1 followerCroatian writer, poet and prominent Ustasa member.
In 1934 he was abused by Yugoslavian unionists and became a ustasa member after that.
In 1941 he became the Croatian minister of culture under the German occupation and was the second man of Ante Pavelic. Some consider him to be the ideologist of the Ustasa movement.
After 1945 he was executed by the Yugoslavian communist state.
In 1934 he was abused by Yugoslavian unionists and became a ustasa member after that.
In 1941 he became the Croatian minister of culture under the German occupation and was the second man of Ante Pavelic. Some consider him to be the ideologist of the Ustasa movement.
After 1945 he was executed by the Yugoslavian communist state.
Ratings & Reviews
Friends & Following
Create a free account to discover what your friends think of this book!
Community Reviews
Displaying 1 - 2 of 2 reviews
September 26, 2022
Nakladni zavod Matice hrvatske
Zagreb, 1990.
Izuzetno dojmljiv i raskošan roman.
U jezičnom pogledu radi se o snažnom i propupalom ritmu teksta. Žive metafore, sjajni vernakular, velebni tekst.
Prilikom pisanja osvrta prvog dijela romana rekao sam kako su Božićevi Kurlani ipak bolji od Ognjišta, međutim pročitavši drugi dio romana mogu reći kako je Budak kvalitetniji, Mirko Božić ga nije nadišao. Što se više ističe? Žive metafore prilikom opisa ili živi vernakular unutar dijaloga?
Mile Budak je majstor jezika, pisac o čijem književnom dostignuću mnogi suvremeni postjugoslavenski pispsići mogu samo sanjati.
Kukavičko i zločinačko ubojstvo Mile Budaka od strane terorističke staljinističke klike samo svjedoči kakav je mrak nastupio 1945.
Taj ikavski i katolički svijet jedne ličke plovanije je upavo srž hrvatstva.
Premda opustjela, Lika i dalje donosi djecu.
Sjeverna Lika je zajedno s Kordunom i Banovinom geostrateški najbitniji prostor Hrvatske.
Grlo Hrvatske.
Premda je tokom devedesetih bila dekolonizirana i oslobođena turskih saveznika, krivoslavaca, nije u dovoljnoj mjeri dekolonizirana.
Taj patrijahalni svijet plovanije s pogledom na Svetu goru nije bio idealan, niti ga je sam Budak prikazao idealnim.Blažić je glavni lik koji prikazuje tamnu stranu koja oduvijek postoji i koja će zauvijek postojati.
Pa ipak, uz sve nedaće i zaostalost u materijalnim pogledima; kakav li je to bio bolji svijet.
Modernizam ga je zatvorio, ugasio, prekinuo.
Suvremeni postmodernizam ga nanovo oživljava.
Raste broj povratnika na selu, gradovi se lagano napuštaju.
S dolaskom afričkog i azijskog stanovništva u hrvatske gradove satelitski gradovi i seoski dolovi naših županija će postajati mjesta hrvatskih gradskih došlica.
Postmodernizam nije ništa drugo nego neopredmodernizam.
U dubljem tkivu ovog teksta nailazimo na nešto još značajnije.
Jedan metafizički vid sukoba Dobra i Zla.
Blažića su iskvarile godine provedene u Novim Indijama, u velikim sjevernoameričkim gradovima kraja devetnaestog stoljeća.
Balžić nije vjernik, on je nihilist.
Nije akademski nihilist, ali je pravi nihilist u vidu toga da živi svoj nihilizam.
Iz njegovog ateizma i nihilizma i izvire njegovo ruganje svim običajima, svemu Crkvenome i svemu Božjem.
U tom grmu leži zec za sve nas.
Najveći neprijatelji nisu kolonizatori ovih prostora, čiji broj nasreću opada, od Vukovara do Majskih Poljana.
Najveći neprijatelj smo sami sebi.
Svatko od nas ima svojeg Blažića. Glas koji bi se rugao svemu starome, Crkvenome ili Božjem.
Kao što je Lukan ubio Blažića ubijmo mi Blažića u nama.
Ovaj tom prikazuje sjajne finale u vidu odnosa Blažića i Anere.
Budak je u tom pogledu odlično gradio scene, postigao je snažnu napetost prilikom čitanja.
Prizori s mogućim dolaskom Anerinog supruga iz Rusije su majstorski.
Pročitajte!
Pročitajte!
Hasta luego mis murcielagos!
Zagreb, 1990.
Izuzetno dojmljiv i raskošan roman.
U jezičnom pogledu radi se o snažnom i propupalom ritmu teksta. Žive metafore, sjajni vernakular, velebni tekst.
Prilikom pisanja osvrta prvog dijela romana rekao sam kako su Božićevi Kurlani ipak bolji od Ognjišta, međutim pročitavši drugi dio romana mogu reći kako je Budak kvalitetniji, Mirko Božić ga nije nadišao. Što se više ističe? Žive metafore prilikom opisa ili živi vernakular unutar dijaloga?
Mile Budak je majstor jezika, pisac o čijem književnom dostignuću mnogi suvremeni postjugoslavenski pispsići mogu samo sanjati.
Kukavičko i zločinačko ubojstvo Mile Budaka od strane terorističke staljinističke klike samo svjedoči kakav je mrak nastupio 1945.
Taj ikavski i katolički svijet jedne ličke plovanije je upavo srž hrvatstva.
Premda opustjela, Lika i dalje donosi djecu.
Sjeverna Lika je zajedno s Kordunom i Banovinom geostrateški najbitniji prostor Hrvatske.
Grlo Hrvatske.
Premda je tokom devedesetih bila dekolonizirana i oslobođena turskih saveznika, krivoslavaca, nije u dovoljnoj mjeri dekolonizirana.
Taj patrijahalni svijet plovanije s pogledom na Svetu goru nije bio idealan, niti ga je sam Budak prikazao idealnim.Blažić je glavni lik koji prikazuje tamnu stranu koja oduvijek postoji i koja će zauvijek postojati.
Pa ipak, uz sve nedaće i zaostalost u materijalnim pogledima; kakav li je to bio bolji svijet.
Modernizam ga je zatvorio, ugasio, prekinuo.
Suvremeni postmodernizam ga nanovo oživljava.
Raste broj povratnika na selu, gradovi se lagano napuštaju.
S dolaskom afričkog i azijskog stanovništva u hrvatske gradove satelitski gradovi i seoski dolovi naših županija će postajati mjesta hrvatskih gradskih došlica.
Postmodernizam nije ništa drugo nego neopredmodernizam.
U dubljem tkivu ovog teksta nailazimo na nešto još značajnije.
Jedan metafizički vid sukoba Dobra i Zla.
Blažića su iskvarile godine provedene u Novim Indijama, u velikim sjevernoameričkim gradovima kraja devetnaestog stoljeća.
Balžić nije vjernik, on je nihilist.
Nije akademski nihilist, ali je pravi nihilist u vidu toga da živi svoj nihilizam.
Iz njegovog ateizma i nihilizma i izvire njegovo ruganje svim običajima, svemu Crkvenome i svemu Božjem.
U tom grmu leži zec za sve nas.
Najveći neprijatelji nisu kolonizatori ovih prostora, čiji broj nasreću opada, od Vukovara do Majskih Poljana.
Najveći neprijatelj smo sami sebi.
Svatko od nas ima svojeg Blažića. Glas koji bi se rugao svemu starome, Crkvenome ili Božjem.
Kao što je Lukan ubio Blažića ubijmo mi Blažića u nama.
Ovaj tom prikazuje sjajne finale u vidu odnosa Blažića i Anere.
Budak je u tom pogledu odlično gradio scene, postigao je snažnu napetost prilikom čitanja.
Prizori s mogućim dolaskom Anerinog supruga iz Rusije su majstorski.
Pročitajte!
Pročitajte!
Hasta luego mis murcielagos!
February 21, 2018
Teška, teška priča o životu seljaka u vrijeme kad selo pomalo propada. Takav prokaz ljudskih karaktera i njihove percepcije svega što ih okružuje, ulazak u njihove misli i i kad ih osuđuješ svjestan si da je njihovo ponašanje u skladu s njihovim načinom razmišljanja. Likovi su životni, da kažem ukratko. U selu može biti jednako puno prljavštine koliko i čistoće, a teške okolnosti mogu i najpoštenije i najčišće ljude dovesti do teških odluka i teških postupaka. Prekrasan roman, težak, ustinu težak, ali tako živ, tako snažan. Ne znam koliko ljudi može spoznati svu životnost ovoga romana, onima koji sa selom nemaju veze mnogo toga neće biti jasno, ali seljačkoj logici je sve jasno, seljačkom čovjeku sve logično. Može li današnji čovjek spoznati važnost zemlje? Važnost ognjišta? Važnost djedovine? Koliko vas to može spoznati i koliko to vas može osjetiti ovaj roman? Nadam se da vas još ima.
Displaying 1 - 2 of 2 reviews