Stoička filozofska škola nastala je na samom kraju IV. st. pr. Krista, a kroz svoje je predstavnike djelovala sve do III. st. poslije Krista. Filozofija koju su zastupali stoici smatra se jednom od povijesnih poveznica grčke i rimske kulture jer su je prihvaćali mnogi vladari i državnici Rimskog Carstva, tako da je često nazivaju i rimskom filozofijom. Međutim, u vremenima koja su slijedila, i prvi kršćanski filozofi prihvatili su stoičke postavke, a mnogi filozofi, od srednjeg vijeka do današnjih dana, citiraju i često ugrađuju njihove misli u vlastita učenja. Stoici su se posvećivali istraživanju prirode, a na području logike i gramatike još se i danas koristimo terminima koje su uveli, dok je etika bila svrha i središte njihove filozofije. U rimskom razdoblju stoičke filozofije stoička su načela dobila svoj puni izražaj kroz iznimne pojave njezinih posljednjih velikih predstavnika: Seneke, Epikteta, Marka Aurelija, rimskog cara koji pristupa stoičkoj filozofiji kao životnom odabiru, a njegovi kroničari bilježe težnju državnika i cara za praktičnim ostvarenjem stoičke etike. U posljednjim godinama života Marko Aurelije piše dnevnike vlastitih misli i posvećuje ga samome sebi pod naslovom "Meditationes" ili u našem prijevodu "Misli". "Misli" su i danas jednako zapažen i aktualan tekst jer kroz njegove stranice ne progovara rimski car, nego jednostavna dobrota ljudske duše koju svako razdoblje može prepoznati.
Jedna od najboljih knjiga koje sam ikada pročitala.Idite i nabavite kopiju ili pročitajte u ebook formatu ili iz biblioteke.Neću da dužim priču,ovo su misli jednog filozofa,pristalice stoika i njihovog učenja.Ako vas zanimaju stoici i njihovo učenje ili čak iako vas ne zanima filozofija uopšte pročitajte ovo delo,ima korisne savete koje vam mogu puno značiti za život.
Ljudski zivot, njegov smisao,ostvarenje istinskog covjeka koji je i savrseno sretan, temeljna je preokupacija stoika. U djelima posvecenim etici, oni govore o osnovnim nacelima koja covjek treba ostvarivati kako bi nadvladao poteskoce i odgovorio na zivotne izazove. Sve prepreke, ali i odgovori, nalaze se u samom covjeku. Svrha zivota je zivjeti u skladu sa prirodom. Tako covjek ostvaruje i svoju istinsku, ljudsku prirodu koju Stoici opisuju kroz pojam mudraca. Put prema ovom idealu savrsene ljudske prirode vodi kroz proces usavrsavanja. Poteskoce i izazovi nalaze se prvenstveno u covjeku: to su zablude i nekontrolirani nagoni, robovanje slabostima i izvanjskim okolnostima. U samom covjeku je i rjesenje: Zabludama se suproststaviti snagom razuma, nagonima snagom vrline, a snagom volje oduprjeti se slabostima.Put usavrsavanja covjeka je, dakle, moralan zivot, zivot prema postojanim nacelima.Takav je zuvir u skladu i s prirodnim zakonom. Zato je za stoike zivjeti vrlinu prirodan cin. Vrlina se ne zivi zbog nagrade ili straha ,ona je rezultat slobodne svijesti.
Kratka knjiga o sabranim mislima Marka Aurelija te o njegovoj filozofiji stoicizma i o samom životu općenito. Sviđaju mi se njegovi stavovi o jednostavnom i skromnom životu koje oduvijek primjenjujem u svakodnevnici.
" Što god da ti se dogodi pripremljeno je za tebe od početka vremena. U tkanju uzročnosti nit tvoga bića oduvijek je isprepletena s tim događajem."
Ovu knjigu bi trebalo da pročita svaki čovjek, a pogotovo političari sa ovih naših prostora, čak i više puta. I svi kolektivno da se pridržavamo većine napisanog. Tek tada bi ovaj svijet bio bolje mjesto.