Zašto su naši preci stvarali Jugoslaviju? Da li je ona mogla da preživi? Da li bi srpskog naroda bilo bez Svetog Save? Šta bi bilo da smo pobedili na Kosovu? A da nije bilo golgote u Prvom svetskom ratu? Ili da smo pristupili Trojnom paktu?
Koliko se često svako zapita barem nešto od ovoga, kada razmišlja o istoriji Srbije i srpskog naroda?
Kontrafaktualna ili virtuelna istorija nikada nije bila samo zanimacija istoričara i drugih teoretičara. Zapravo su retka razmišljanja koja su češća od kontrafaktualnih. Svako iznova zapitkuje sebe šta bi bilo da nije seo u kola u vreme nesreće, da nije otišao na žurku na kojoj je sreo buduću suprugu, kladioničari nikada ne zaboravljaju alternativne tikete...
Prvi put u regionu, kroz ova i druga pitanja će vas voditi dvojica najpopularnijih istoričara u Srbiji, Predrag J. Marković i Čedomir Antić. Oni su "u četiri ruke", na osnovu feljtona koji je tokom 2015. izlazio u "Nedeljniku", napisali knjigu "Alternativna istorija Srbije", od Svetog Save do Zorana Đinđića.
Tu su i ostale najkotroverznije stvari iz naše istorije: Da nije bilo 27. marta, da je pobedio Draža, ili Tito poginuo na Sutjesci, da je prevladao Ranković, da je napravljena Velika Srbija, ili da Srbija ima izlaz na more...
Ovaj žanr u svetu je sve popularniji, bilo u istoriografiji ili beletristici - od Nila Fergusona i Marka Almonda, do Roberta Herisa i Filipa K. Dika - ali nijedan istoričar, sve do Markovića i Antića, dosad nije imao hrabrosti da ovako obimno, a opet zanimljivo i lako napisano, pristupi temi.
Autori kažu da su ponosni što su prvi pisci ovog žanra u regionu, i da će biti zadovoljni ako uspeju da ukažu koje su to tačke u našoj prošlosti od kojih je moglo da se krene drugačijim putevima.
У књизи је извучено тридесетак најбитнијих прекретница у историји Србије, косовски бој, устанци, комунизам... Свака прекретница почиње са уводом из праве историје, а затим сваки од аутора поставља по неколико могућих алтернативних сценарија, и пише шта би могло да се деси у тим околностима. Приче су углавном кратке и у основним цртама описује могућу будућност Србије да су се ствари десиле другачије, што је добро јер се лако и брзо чита и све је лепо и прецизно написано. Познавање историје оба аутора је одлично, сви сценарији су писани на реално могућим алтернативама, и често су могуће будућности упоређене са неким делом света из "праве" историје где се десила слична ситуација. Исходи алтернативних сценарија су и позитивни али врло често и негативни. Када прочитамо лошије могуће будућности тек онда сагледавамо тежину и важност људи и догађаја који су се стварно одиграли, Вук Караџић, устанци...
Iako je tematika obećavala, a Čeda i Peđa su vrhunski poznavaoci istorije, knjiga se gubi u mnoštvu detalja koji su verovatno korisni istraživačima, ali prosečan čitalac biva zatrpan informacijama. Najviše mi smeta što kod svakog poglavlja nema dovoljno reperkusija na današnje vreme. Nekako imam utisak da čitam udžbenik koji moram da nabubam (pogotovu Čedina poglavlja), umesto nešto što će da me zalepi za tekst i da podsticaj maštanjima.
Veliki plus su poglavlja gde autori imaju različita mišljenja i ona su dosta zanimljivija za čitanje jer daju različite poglede na isti događaj, pa je na čitaocu da proceni koje mu se čini isprvanije.
Kraj knjige je dosta interesantniji jer se odnosi na nedavne događaje i tu poenta dolazi do punog izražaja.