Raj sam uvek zamišljao kao nekakvu biblioteku. - Horhe Luis Borhes
Život, literatura, anegdote – sve je tu.
Trideset pisaca otvara vrata svoje „druge kuće”, onih tihih mesta u kojima su radili kao upravnici, bibliotekari ili arhivisti, provodeći duge sate u čitanju i istraživanju. Anhel Esteban nas vodi kroz istoriju prašnjavih polica, kroz vekove nagomilanog znanja i upoznaje nas sa (ne)radnim navikama slavnih ljudi od pera poput Getea, Helderlina, Prusta, Borhesa, Ljose, Kerola, Pereka i Stivena Kinga.
Čar ove knjige nije samo u raznolikosti sudbina njenih junaka, anegdotama i mitovima koji su se pleli oko njih, već i u istorijsko-geografskim skokovima kojima obilazimo biblioteke iz epohe baroka do savremenog doba, od Buenos Ajresa preko Londona, Madrida pa sve do ruskih pustahija.
Anhel Esteban je uspeo da sumira ogromnu građu koja po pavilu prati ovakve knjige i da zakletim knjiškim moljcima pruži uzbudljivo i edukativno štivo, puno dragocenih podataka.
Ángel Esteban nace en Zaragoza en 1963. Doctor en Literatura Hispanoamericana y Profesor Titular en la Universidad de Granada. Ha publicado más de treinta libros, entre los que destacan Donde no habita el olvido (1994), José Martí: el alma alerta (1995), Miguel d'Ors y los bachilleres del siglo XXI (1995), 40 años del boom latinoamericano (1996), Introducción a la literatura hispanoamericana (1997), Cuando llegan las musas (2002), Bécquer en Martí y en otros poetas hispanoamericanos finiseculares (2003) y Gabo y Fidel: el paisaje de una amistad (2004). Algunas de sus obras se han traducido al inglés, francés, polaco y turco. Ha impartido clases y ha dado conferencias en más de cuarenta universidades de todo el mundo, entre las que cabe destacar Princeton, La Sorbona, Londres Metropolitan, Nueva York City, Columbia, UCLA, Illinois, La Habana, Santo Domingo, San Marcos de Lima, Piura, Nueva Delhi, Bonn, Brown, Trinity College de Dublin, Puerto Rico, Caracas, Nápoles, Siena, Delaware y Filadelfia. Ha publicado dos libros de poemas y actualmente prepara su primera novela, La estirpe de Babel.
Umesto standardnih "30 pisaca pisu na temu" kolekcija koje sve cesce obogacuju izdavacku ponudu ili barem popunjavaju godisnju kvotu izdanja, ovo je jedan pisac u lepo osmisljenom istrazivackom poduhvatu. Uhvatiti velike svetske pisce koji su na ovaj ili onaj nacin bibliotekarili tokom zivota i skupiti ih na jedno mesto. Potrebna je fanaticna ljubav prema knjizi da bi vam takva ideja pogodila glavu i jos veca da biste je sproveli u delo.
A opet, ovo je tako racionalno ispisana knjiga. Istorijska. Prepuna detalja iz zivota pisaca. Mini biografija svakog od njih, lektirski svedena. Osvetljava delove licnosti autora koje volite i koje necete upoznati citajuci ih. Nacin na koji su nastajale bajke brace Grim, Palmino beskompromisno shvatanje kritike, druga strana Kazanove i slicne stvari. I bibilioteke svuda oko njih i kao delovi njihovih zivota. Kao nacin za prezivljavanje, kao kazna ili hedonisticki vulkan poriva. Akademske, nacionalne, mahagonijem okupane ili obicne, seoske, zatvorske, podrumske.
Bibilioteke i pisci. Jel to moze da ne valja. I Ljosa u dva navrata, u predgovoru i glavnom delu.
Pamticu je i kao knjigu koja me manicno zainteresovala za dva naslova za koja ranije nisam cuo i u ciju potragu krecem.
274 sayfalık kitabın 120 sayfasını okudum, geri kalanına sadece göz atacağım bu nedenle okundu olarak işaretlesem de challenge kitaplarına dahil etmiyorum.
Öncelikle kitabın çevirisi çok kötü. Ayrıca fazlaca dil bilgisi hatası, anlatım bozukluğu vs. ile redaksiyona ihtiyaç duyan bir metin. Kitabın bu şekilde yayımlanmasında sorumluluğu olan herkese puanım bir yıldız.
Kitabın içeriğine gelecek olursak; arka kapakta belirtildiği üzere Ángel Esteban yaşamlarının bir bölümünde kütüphanecilik yapan büyük yazarları anlatmak istemiş. Bahsedilen yazarların seçkisi hem coğrafya hem cinsiyet açısından oldukça kısıtlı. Kütüphaneciliğin bu kişilerin hayatları üzerindeki etkisi kimi yerlerde oldukça yüzeysel kalmış.
Sonuç olarak; beni önemli yazarlar ve adını daha önce duymadığım kitaplarla tanıştıran bir metin olsa da aradığımı bulamadım. Özensiz çeviri ve editörlük de epeyce soğuttu kitaptan.
Knjige o knjigama predstavljaju posebnu vrstu čitalačke avanture. No, iako ova nije sama po sebi „o knjigama“, tematizuje pisce koji su, bar deo svog života za hleb zarađivali radom u biblioteci, ali, ne može se izbeći karika koja ih povezuje.
Iza napisanih knjiga i sređenih, beskrajnih nizova bibliotekarskih polica stoji ista stvar – pregalaštvo. I dok slika pisca koji sedi u biblioteci okružen gomilom knjiga deluje romantično, isečci iz biografija govore da to često i nije bio slučaj. Bilo je autora koji su koristili tu svoju poziciju kako bi stvarali svoja dela, dok se većina ipak držala slobodnog vremena, gledajući na bibliotekarstvo kao na bilo koji drugi posao. A bio je i jedan kog nisu mogli puškom naterati da radi (ne samo) u biblioteci!
No, zanimljiv je bio ovaj biografski uvid. Osim biografskog, zainteresovanom čitaocu je u rukama i zanimljiv bibliografski vodič, prateći naslove rasute kroz knjigu.
Ali, iako bi ova knjiga mogla da posluži kao početna tačka za detaljnije istraživanje života (i eventualno dela) pisaca navedenih u njoj, ona pati od određenih manjkavosti. Prvo, knjiga je izuzetno hispanocentrična, što nije iznenađujuće, pošto je autor univerzitetski profesor hispanoameričke književnosti, na kojoj je i doktorirao, ali za knjigu koja uzima opšte polazište, izbor bi trebalo da bude raznovrsniji.
Takođe, kako rad u biblioteci nije na navedene autore imao podjednak uticaj ni u njihovom autorskom radu, ni u egzistencijalnom smislu, osim predstave pisca okruženog knjigama ne postoji mnogo poveznica koje se među imenima mogu sprovesti. Osim među hispanoameričkim, ali to je druga tema.
Za kraj, jedan pasus koji, iako izvučen iz poglavlja posvećenog Bartolomeu Hoseu Galjardu, može važiti za ovu knjigu kao celinu:
„Mnoge od ovih stvari mogu biti nebitne za pukog bibliofila; ali od ogromne su važnosti za one koji u bibliografiji traže nešto više od indeksa i žele u njoj da pronađu svetlost i vodilju za jedno intimnije i plodonosnije poznavanje knjiga od onoga koje se može dobiti u sadržajima na početnim stranicama.“
I eto! Zaroniti u jednu knjigu, da bi se u njoj našli putokazi ga mnogim drugim. Treba li čoveku šta više?
Me ha resultado increíblemente inspirador leer acerca del amor que han tenido o tienen por los libros, la literatura y las bibliotecas estos 30 personajes, que además de escritores, en su mayoría fueron genios en sus respectivos ámbitos de trabajo y tuvieron unas vidas fascinantes. La única pega es que he echado de menos alguna figura femenina más, aparte de Gloria Fuertes, porque me imagino que a lo largo de la historia habrá habido otros casos de mujeres que hayan sido escritoras y bibliotecarias.
V češtině s názvem „Obklopeni knihami“. Po zaujetí o spisovatele knihovníky to nakonec bylo hodně přehledová encyklopedie pár známých jmen podaná dost kostrbatým způsobem. Každé osobě je věnováno minimum prostoru, jen abychom o něm něco řekli a většina informací je buď velmi známá, nebo naopak pochybná. Na konci knihy je nějaký seznam zdrojů, který je velmi krátký a dost pochybuji o objektivitě, když si Ángel Esteban vybere k danému spisovateli třeba jen jednu knihu a z nich udělá „výpisky“. Celý text Obklopeni knihami je bez nějakého uspořádanosti informací a kapitol, bez klíčové myšlenky, co chce sdělit. Spatřuji v tom hlavně jistou skandálnost, s jakou Esteban volí informace, často se opakuje a text je hodně povrchní. Mnohdy jsem měla pocit, že autor si pozadí spisovatelů domyslel, nebo podivně interpretoval. Ne, empatie a psychologie mu vůbec nejde. Výsledný dojem je silně meh a informační hodnota nula – kromě dojmu, že Lewis byl pedofil, Proust blázen a co mezi spisovateli dělá Jaromír Nohavica už vůbec nechápu. Nakonec se kniha (asi) věnuje výhradně mužům spisovatelům, kteří NĚKDY pobývali/pracovali/četli v knihovně. Nemůžu se zbavit silného dojmu, že kniha je podprahově šovinistická. Ženy tam téměř neexistují až na nějaké zmínky. Spisovatelky v historii nenajdeme, natož aby chodily do knihovny, literaturu nejspíš ani nepsaly. Jen „velcí“ muži dělají literaturu. Nakonec mě dorazila zmínka o Simone de Beauvoir, kterou M. V. Llosa potkal ve francouzské knihovně „jak píše knihu“. Tohle bylo jako hodně špatná bakalářka – i řádkování a odsazení tomu odpovídalo. 1-2*
Un libro juicioso y muy interesante sobre los escritores que han trabajado en algún momento de sus vidas como bibliotecario y su impacto en su vida y creaciones. Está bien escrito y amerita tanto la relectura como una segunda parte. Único pecado: no tener ni una sola ilustración. Lo hubiera querido más si al iniciar cada capítulo aparecía cada 'escritor en su paraíso' en por los menos blanco y negro. Así fuera una foto de pose de contraportada. Las 5 estrellas van por todos los autores interesantes. Protip: no leer los autores que no sean de interés. Eso me hizo retardar y posponer su lectura bastante.
"Siempre es mejor tener un libro que un jefe" Gloria Fuertes
Simpático, para columbrar en parte la vida de ciertos escritores y bibliotecas. Aunque de algunos ya sabía su pasado (como el caso de Borges y MVLL), otros fueron novedosos para mi, como el lado geek de Perec, la erudición de Menéndez Pelayo o la ociosidad de Proust. Precisamente uno de estos le terminó prestando su nombre a una calle (Menéndez y Pelayo) y fue en esta, en el cruce con Doctor Castelo, donde se ubicaba la tasca "El Jute" en que Vargas Llosa escribió La ciudad y los perros ¿Qué libros se escribirá en alguna futura calle Vargas Llosa? Libros dentro de libros, el mundo como una gigantesca biblioteca de la que todos somos bibliotecarios, algunos buenos y otros totalmente descuidados.
Un gran concepto de amarre que en algunos momentos se desvanece. Mis favoritos: los apuntes sobre las vidas de Reinaldo Arenas, Stephen King, Lewis Carroll, Gloria Fuentes (solo 1 mujer en 30 relatos ¿acaso la única escritora-bibliotecaria en la Historia?), Charles Perrault, Jorge Luis Borges, y hasta Marcel Proust (Que es en realidad la antítesis de un buen bibliotecario). En cambio, anécdotas como la de los hermanos Grimm me han parecido innecesarias, insuficientes en la intención de libro, ni se les podría considerar bibliotecarios.
Interesante libro, destaca la labor bibliotecaria de diversos escritores. Siento falta de fluidez en su escritura (como si fuera un académico tratando de hablar como artista). Lo volveré a leer, tal vez por capítulos.
"İnsan yazdığıyla değil, okuduğuyla vardır." Jorge Luis Borges 📚 "Bugünlerde ne zaman kütüphaneye gitsem, yine kalem ve not defteri taşıyorum. Bilgisayarla değil, hayır. Kâğıt ve mürekkeple, elle yazmak hoşuma gidiyor. Böyle başlamıştım ve hâlâ elimin ritminin düşüncelerimin ritmi olduğuna inanıyorum." Mario Vargas Llosa 📚 Granada Üniversitesi'nde öğretim üyesi olan Ángel Esteban, "Yazar ve Cenneti"nde, kütüphanecilik yapmış 30 yazarın kitapla kurdukları ilişkiyi anlatırken bir yandan da hem yaşamları hem de yaşadıkları döneme dair kesitler sunuyor.