Petim tomom Rasprave o demokratskoj ustavnoj državi Aleksandar Molnar zaokružuje zamisao - nagoveštenu u prvom tomu ("Pravo na otpor tiraniji") a eksplicitno izvedenu u trećem ("Moderne revolucije") - da se moderna demokratska ustavna država izgradjivala u lomnim periodima evropske istorije u konfrontaciji reakcionarnih i ekstremno utopijskih projekata. Usredsredivši se u ovom tomu na dva svetska rata vodjena u 20. veku, Molnar je njihovu unutrašnju logiku prikazao kao svojevrsnu dijalektiku "votanističke revolucije" i "apokaliptičnog konačnog obračuna", i zaključio da je prvi element ?
obogaćen romantičarskom glorifikacijom ratnog doživljaja (užitka) ? bio dominantan na početku veka, da bi u godinama posle Prvog svetskog rata oslabio u korist potonjeg koji kulminira u mehanički hladnom holokaustu.
Aleksandar Molnar rodjen je 1963. godine u Beogradu. Osnovne studije završio je na Pravnom fakultetu u Novom Sadu (1986), dok je magistarske (1991) i doktorske studije (1992) završio na Odeljenju za sociologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, gde I danas predaje u statusu redovnog profesora.
Oblasti interesovanja: istorija političkih i socijalnih teorija, sociologija prava, sociologija muzike, sociologija međuetničkih odnosa.