Jedne tople večeri, nakon dvadeset i pet godina, došlo je vrijeme da se obitelj ponovno sastane u malom balkanskom gradu iz kojega su sinovi otišli, u kojem je nekada vladala sreća i napredak, dok se nad njima nije nadvila sjena rata. U grad su se iz Sjedinjenih Država nenadano vratili najstariji sin Vladimir, istaknuti profesor ekonomije, snaha Helena i unuk David, a baka Nadia i djed Klement ne mogu dočekati da ih konačno vide. Na tu će obiteljsku večeru nenadano doći i sin Igor, ratni reporter, čovjek bez korijenja, koji sebe okrivljuje za obiteljsku tragediju. Tijekom jedne noći, od predjela do digestiva, Igor Štiks vodi nas kroz napetu i zanimljivu obiteljsku povijest koja je nužno opterećena politikom dvadesetog i dvadeset i prvog stoljeća, a u kojoj važnu ulogu igra pradjed Oskar, mladi austrougarski vojnik koji je iskusio Oktobarsku revoluciju da bi, na koncu, skončao u logoru, zbog nečiste krvi, za vrijeme Drugog svjetskog rata. Noć u kojoj se razotkrivaju dugo potisnute tajne, u kojoj izbijaju sukobi i osvete, u kojoj se vidi da je prošlost nemoguće vratiti, ali da je iz njezinih kliješta moguće izvući ljudskost i prisnost. Obiteljska večera u kojoj se rasplamsavaju davne strasti, u kojoj se spajaju tragedija i humor, a smisao svemu daje onaj najmlađi, neprilagođeni tinejdžer David. Ta noć kao i svaka završava svitanjem, no je li to novi početak ili tek novo razilaženje, to ne znamo, kao što ne možemo znati ni svoju sudbinu. Rezalište Igora Štiksa zadire u sve one rezove i rane koje rat stvara ljudima i oni jedni drugima, bavi se emocijama i nemogućnošću da se prošlost i osobe iz vlastitih života izrežu škarama.
Igor Štiks spent his childhood in Sarajevo, but lived in Zagreb, Croatia since the Bosnian War started in 1992. He studied comparative literature and philosophy at the University of Zagreb.
He was a postgraduate of the Institut d'Etudes Politiques de Paris (Sciences Po), where he received a master degree in Philosophy and he was working for Northwestern University (USA, Chicago) as a teaching assistant for Global History I. In March 2009 he defended his PhD thesis 'A Laboratory of Citizenship: Nations and Citizenship in the Former Yugoslavia and its Successor States'.
He has published two novels: A Castle in Romagna in 2000 and Elijah's Chair in 2006. A Castle in Romagna received the award for best first novel in Croatia in 2000. To date it has been translated into German, Spanish, French, and English. The second book as well has been rewarded as the best Croatian book of 2006 and it has won the prestigious Ksaver Sandor Gjalski prize. The English translation was nominated for the International IMPAC Dublin Literary Award for 2006 and the book has been translated into ten languages to date.
His fiction, literary criticism and essays have appeared widely in journals and reviews of the former Yugoslavia. His story 'At the Sarajevo Market' was included in Best European Fiction 2010, published by Dalkey Archive Press. He is the editor of anthologies of new Croatian prose fiction and international short fiction in English.
Igor Štiks currently lives in Edinburg, Scotland and works for University of Edinburgh, School of Law as Postdoctoral Research Fellow.
Postoje tako neke knjige nakon kojih ostane u vama samo muk i teskoba. Štiks pravi sjajne rezove i ne prestaje da reže do kraja. Od jednog običnog ručka do višegeneracijske traume. ,,Ratovi ne prestaju, čak i kada stanu. Do dana današnjeg.”💔
Odličan prikaz ex-yu familije. Naravno da sam odmah u njoj vidjela svoju familiju. Pogotovo onaj dio gdje se svi beskrajno deru i galame, za stolom, svugdje, jer je dreka i vika posve uobičajen način komunikacije. Doduše, mislim da je to više svojstveno jugoistočnim dijelovima bivše Juge. Ovi sjeverozapadniji imaju taj neki tihi štih, koji mi južniji ne uspijevamo imat. Zato se kod nas uvijek ori ono "Zašto se ja uvijek moram derat da me cijeli komšiluk čuje?!?!" Jedina zamjerka je što se, realno, to sve nikako ne bi moglo izdešavati odmah (kao što se desi u romanu, zbog dinamike priče). Skupljanje oko stola nakon dugog vremena gotovo je sveti trenutak, koji se ne oskvrnjuje olako. Idući dan, za doručkom, iza ručka ili uz kafu, da. Al to su nebitne sitnice. Vrlo dobra, svakako preporučam pročitati!
Obiteljski "re-union" uvijek bi trebalo uvrstiti u toplu i nostalgičnu ideju. Tako sam očekivala da ovo bude priča o mladosti ispunjenoj zanimljivim obiteljskim i mladenačkim crticama. Ne: rat,gubitak,optužbe,"izdaje",prepirke,prigovori..a to baš je takva knjiga! Ipak ima lijep završetak...kako nam srcu milo!
Jedan tipičan posljeratni "re-union" obitelji na brdovitom Balkanu. Obitelj koju je rat uništio. U kojoj svatko nekome nešto zamjera. Rat. Ljubavni trokut. Kukavičluk. Ludost. Ponos.
Opisi porodicnih odnosa i dinamika izmedju clanova porodice zaista bude licna sjecanja. Nijedna stvarna porodica nije savrsena kao one iz holivudskih limunada serija, i bas su zato su nezamjenjive!
Pročitah je u jednom dahu, kao da sam bila neka komšinica u stanu pored. Ovde su zidovi tanki. Priča je o generacijama koje iznova moraju odlaziti, i ispada da kada je odlazak izbor, i tad kao da je nužnost. Sačekala sam sa njima jutro. Stil mi se svideo, priča je meandrirala kroz više različitih prošlosti pa sam se sa likovima suočavala sa onim što mora biti izrečeno, napisano, promišljeno. Preporuke
Piscima s prostora bivše nam države rat je opsesivna tema i gotovo svaka knjiga koja se izda barem se u jednom dijelu dotiče toga razdoblja. Tako je i sa Štiksom. Čitala sam Elijahovu stolicu koja je za kulisu imala ratno Sarajevo, dok ovdje taj je rat demon koji viri iz prikrajka i koji je uspio narušiti obiteljske odnose, raštrkati obitelj po kugli zemaljskoj i natjerati ih da jedni drugima postanu stranci. Nakon četvrt stoljeća, nalaze se zajedno na večeri, za vrijeme koje se, uz povelike sljedove jela tipične za okupljanje balkanskih obitelji i uz kristalne čaše koje su skupljale prašinu sve do danog trenutka (vjerojatno u nekoj staklenoj vitrini), počinje odmotavati klupko obiteljske prošlosti. Naratora je više, što pridonosi napetosti radnje i ostavlja čitatelja kao autsajdera koji viri kroz ključanicu pokušavajući pohvatati konce obiteljske drame, jer svi likovi (osim Davida, koji dijeli čitateljevu agoniju) znaju što se odvijalo, ali nitko to ne izgovara naglas. Pričanje priče iz perspektiva svih likova približava nam njihov unutarnji svijet, što pomaže kvalitetnijoj psihologizaciji. Na relativno malom broju stranica (riječ je ipak o kraćem romanu), Štiks je uspio iznijeti osobnu tragediju svakog od likova, opisati i dočarati atmosferu te postići zavidnu razinu napetosti, ali i oslikati glasnu večeru, punu međusobnih prepucavanja i podbadanja tako poznatu svima nama s ovih prostora. Štiksov stil pisanja, kao i u Elijahovoj stolici, ponovno me oduševio jer odabirom riječi, glatkim rečenicama, koje su nekako meke čak i kada donose teške teme, meni kao čitatelju stvaraju osjećaj užitka pri čitanju. Iako je riječ, kao što sam na početku rekla, o tipičnoj temi ovdašnjih pisaca, Štiks ima svoj specifičan način obrade teme i specifičan pristup gradnji tragike likova koji ga izdvajaju od ostalih.
Priča koja uvuče, stvara napetost, poistovjećuje nas s onim što volimo i ne volimo - kod sebe samih, naše familije, okoline, gradova, povijesti. Zapravo se radi o djelu koje mi se čini nije nužno trebao biti roman - jer ima sve odlike drame i čini mi se idealan za postaviti u teatru.
Razumijem i respektiram - ali ne sviđa mi se što koristi istu (ratnu, stereotipnu) podlogu i drugo, što se pojavljuje još podosta stereotipa u priči i što određeni dijelovi sadržavaju rečenice koje nije potrebno izreći. Kao da je knjiga pisana da se prevodi i prodaje na Zapadu - tekst je žrtvovan iz pragmatičnih razloga.
A family reunion happens after more than a two decades - mother, father, their tow sons, son's wife and child finally meet. The author does not use too many words to portray the characters, yet they are perfectly described, words aren't used in vain.
Концизен роман за времето кое се слева во точка на повторно обединување. Слоевито разоткривање на “мртвите” спомени кроејќи нови, похрабри, пославни ликови.