Роман Сими Мраовича «Константин Богобоязний» у його рідному Загребі викликав страшенний літературний скандал, що відразу ж зробило Симу одним із найпопулярніших молодих письменників Хорватії і цілком заслуженим улюбленцем публіки. Роман справді з усякого погляду провокативний, сміливий і незвичайний. Дія твору відбувається в першій половині дев’яностих, коли Хорватія боролася за свою незалежність. У романі в один вузол зв’язані й особисті переживання поета, котрий, попри життя молодого загребського бонвівана, все-таки залишається самотнім, і його національна драма як хорватського серба в часи, коли обидва його народи зійшлися на полі бою як вороги. Також до книжки увійшли поетичні твори автора.
Rođen u Kutini, djetinjstvo je proveo u Jastrebarskom, a ostatak života u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je filozofiju, ruski jezik i kroatistiku. Pisao je za više zagrebačkih novina, a za televiziju je pisao kratke scenarije. Surađivao je i u izdanjima Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Zagreba, u čijim bibliotekama mu je štampao nekoliko dela. Ovo Društvo mu je posthumno, za doprinos kulturi Srba u Hrvatskoj, dodelilo nagradu "Sava Mrkalj". Bio je član švedskog PEN centra, Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva pisaca.
Počeo je objavljivati 1984. Objavio je zbirke pjesama "Sezona otrova" (1986), "Rimljanima nedostaje milosti" (1990), "Na zemlji je sjena" (1994), "Između usana" (1997), "Laku noć Garbo" (2001), roman "Konstantin Bogobojazni" (2002), zbirku pjesama "Nula Nula" (2006), zbirku kolumni "Varaj me nježno" (2006) i knjigu priča "Bajke za plažu" (2007). Posmrtno je tiskana njegova dosad nepoznata filozofska novela "Doktor Biblije", koju je napisao u posljednjoj godini života.
Sahranjen je po vlastitoj želji u selu Kozarac, mestu svojih predaka na Kordunu.
Roman zastupljen popriličnim brojem rableovskih/opscenih scena te specifičnim humorom pripovjedača koji s ponosom i nehajem predstavlja svoju ljigavštinu, sklonost raskalašenom hedonizmu, život u kontekstu nacionalističkih podjela i rata uz (ipak) razvijen osjećaj svojevrsne privrženosti obitelji. Prisutni su i prilično duhoviti elementi bildungsromana.. Doduše, živo sumnjam da bih se ikad prihvatio ove knjige da mi nije bila na popisu obavezne lektire.