Rat i mit – Politika identiteta u suvremenoj Hrvatskoj postavlja pitanja o vladajućem – od dizajnera identiteta stvorenom, a od države permanentno nametanom – narativu o hrvatskojdržavnoj samostalnosti i Domovinskom ratu. Kako suvremena Hrvatska interpretira rat, i zbog čega se od njega nikako ne može udaljiti? Zašto je baš u Hrvatskoj rat središnji dio novog državnog i nacionalnog identiteta? Zašto dizajneri identiteta i veliki dio javnosti panično reagiraju na svaku drukčiju interpretaciju Domovinskog rata? Nije li Hrvatska samu sebe okovala vlastitom selektivnom, tabuiziranom i u značajnoj mjeri falsificiranom interpretacijom prošlosti? Je li društvo koje inzistira na jednom jedinom dopuštenom tumačenju povijesnih događaja sposobno za napredak, za suočavanje s izazovima ideje slobode, na koncu i za vlastiti opstanak?
Dejan Jović ovom knjigom nudi demokratski seminar u kojem će se slobodno, bez tabua i bez suvišnih zanosa, raspravljati o navedenim pitanjima. Rastvara mitove jer ih smatra opasnim za slobodu, demokraciju i suverenitet, te nam dobronamjerno ukazuje na to da je politika identiteta u Hrvatskoj danas jedan od glavnih razloga njene stagnacije, pa i nazadovanja. Osnovna poruka Rata i mita jest da hrvatsko društvo treba smoći hrabrosti da se oslobodi nametnutih okova, da umjesto povišenih emocija odabere argument i tako ispuni preduvjet stvarne demokratske tranzicije i napretka.
“Autor na inovativan način primjenjuje modernističke teorije nacije na povijesni proces raspada Jugoslavije i stvaranja hrvatske države te pokazuje da je izgradnja novoga nacionalnog identiteta utemeljena u specifičnoj selekciji i kombinaciji povijesnih elemenata. Drugo, pokazuje kako su interesi dominantnih političkih i društvenih aktera povezani sa sadržajem nove konstrukcije hrvatskoga nacionalnog identiteta. Istodobno, ta konstrukcija eliminira i tabuizira skupine i teme koje nisu s njom uskladive. Iz ove prikrivene sveze interesa i diskursa proizlaze i antiliberalna i autoritarna obilježja hegemonijskoga hrvatskog nacionalizma, koji je uspostavljen kao obvezujući okvir za sve aktere hrvatske politike, na desnici, centru i ljevici. Ova knjiga je pledoaje za obranu liberalno-demokratskih vrijednosti i očuvanje slobode znanstvenog istraživanja.”
- prof. dr. sc. Nenad Zakošek, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
“Ova knjiga pruža jedinstvenu priliku za informiranu diskusiju o nacionalnom identitetu u postjugoslavenskom poraću. Jovićev interdisciplinarni i humanistički angažiran pristup dijeli senzibilitet postkolonijalnih studija koji mu omogućuje da uoči poveznice između političkih procesa i svakodnevnog iskustva Drugih u kontekstu nedovršene demokratizacije. Na izazov da u vremenu otvorenih rana piše za bilo koga prihvatljivo, autor je odgovorio predanošću da piše znanstveno, podsjećajući nas na bit toliko željene demokracije argumentirano suočavanje različitih interpretacija.”
- doc. dr. sc. Zlatan Krajina, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
“Dejan Jović pripada redu najuglednijih teoretičara u oblasti politologije. Knjiga o osnivačkom mitu Domovinskog rata na teorijski i normativno snažan i angažiran način analizira jedno od najsloženijih pitanja utemeljenja Hrvatske kao političke zajednice. Po svom značaju predstavlja prekretnicu u suvremenoj politologiji jugoistoka Evrope.”
- prof. dr. sc. Milan Podunavac, Univerzitet Donja Gorica, Crna Gora
Dejan Jović profesor je politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i naslovni profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Od 2013. do 2021. bio je glavni i odgovorni urednik časopisa Politička misao, a od osnivanja 2018. glavni je urednik Tragova, časopisa za srpske i hrvatske teme.
Diplomirao je u Zagrebu, magistrirao u Ljubljani i Manchesteru, a doktorirao u Londonu na London School of Economics and Political Science 1999. Potom je bio Jean Monnet Fellow u Europskom sveučilišnom institutu u Firenci (2000.). Od 2000. do 2010. radio je na Sveučilištu Stirling u Škotskoj, gdje je predavao politologiju i bio osnivač i direktor Centra za istraživanje europskog susjedstva. Od 2009. je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, najprije izvanredni (od 2009.) pa redovni (od 2014.), a od 2020. i redovni u trajnom izboru. Od 2019. je znanstveni savjetnik u trajnom izboru iz područja politologije.
Bio je glavni analitičar u Uredu predsjednika Republike od 2010. do 2014. Predsjednik je Savjeta Srpskog narodnog vijeća i predsjednik Upravnog odbora Foruma za vanjsku politiku.
Profesor Jović je pokazao neverovatnu hrabrost pisanjem i objavljivanjem ove knjige, a činjenica da je trenutno na listi najprodavanijih u Ljevku pokazuje da nije sve tako crno u RH. Svako kritičko promišljanje i dovođenje u pitanje elemenata mita o "obrani domovine" je više nego potrebno hrvatskom društvu. Međutim, ono što dosta kvari utisak jeste stil i povremeni nedostatak analitičnosti autora - mnogi pojmovi se koriste prozivoljno i nedovoljno precizno (totalitarizam, Drugi i sl.), organizacija poglavlja i sled je potpuno konfuzan, a brojnim ponavljanjima istog argumenta, rečima u italiku, bespotrebnim navođenjem sinonima i literarnim izletima autor samo "razvodnjava" argumentaciju i ne doprinosi značajno sadržaju knjige. Nakon čitanja ostaje utisak da bi knjiga bila kvalitetnija kad bi se skratila za 100-150 strana.
Sjajna knjiga i pisac je hrabar da se bavi sa temom koja je jos tabu u Hrvatskoj. Knjiga nije za one slabog srca jer stvarno je sokantno koliko je mitska interpretacija rata zarazila hrvatsko drustvo. Imala bi i pet zvijezdica ali piscu je trebao malo bolji redatelj da izbaci neki dijelovi koji su bili samo ponavljanje.
Knjiga je kritično preduga, nema potrebe da se sasvim ista poglavlja i iste teze ponavljaju dvaput ili triput. Početak je zanimljiv, ali prema kraju mi je opasno padao interes. Knjiga bi bila puno bolja da je kraća i imala bi bolji utisak. Što se sadržaja tiče, izuzetno hrabar istup, a da govori istinu dovoljno je pogledati trenutno stanje u državi.
Uz Jovića je malo lakše odvojiti žito od kukolja. Hrabar i snažan istup koji potiče prijeko potrebno kritičko promišljanje tabu tema i dilema s kojima se hrvatsko društvo još uvijek nosi već preko trideset godina od njihova uzroka. Ipak, često sam bio pod dojmom da je kritika iz knjige u jednoj mjeri i pretjerena ili makar neprecizna jer se konstantno, implicitno i eksplicitno, vuku paralele suvremene hrvatske politike i totalitarizma. Uz to, knjiga je mogla biti i upola kraća jer se iste teze više puta ponavljaju, samo u nešto drukčijem obliku.