Kriminalistički roman koji na duhovit način propituje opravdanost smrti nemoralne osobe, kad namjera zločina prelazi u akciju i ima li slučajne smrti koristeći psihološku analizu likova prvenstveno glavnog inspektora čiji je život suprotstavljen maštarijama u znanstvenofantastičnim pričama.
"Da bismo riješili zagonetku, a svaki slučaj je upravo to, zagonetka, nerijetko se služimo metodom pokušaja i pogreške. Slijedit ćemo krivi trag, izvest ćemo pogrešan zaključak. Prevarit ćemo se jednom, dvaput, triput... Ali ćemo četvrti put doći do rezultata."
Renata Zlatković napisala je solidan hrvatski krimić! Simpatični inspektori, čiji je odnos začinjen stalnim smicalicama, rješavaju slučaj ubijene žene pronađene na plaži. Iako se radnja događa tek od subote do utorka, tokom tog vremena upoznajemo mnoge likove i njihove motivacije. Opuštenim dijalozima, pametnim i duhovitim štivom Zlatković je uspjela stvoriti okruženje u jednom mjestu na jugu kraj mora, koje se čini potpuno mogućim. Osim same radnje, koja se pitko čita, autorica je kroz lik iskusnog inspektora Marinovića pokušala ukazati i na današnje stanje stvari u Hrvatskoj i pružiti oštru kritiku društva nepoštivanja, zadrtosti, neiskustva i neznanja u kojem živimo. Jedino što je Marinović jako, ali baš JAKO pametan, onako šerlokovski (ima li toga što on ne zna?) pa to malo nervira. Ali je i duhovit pa mu se sve prašta. :) Ostaje još samo činjenica da je autorica htjela da ovo bude ne samo običan krimić, već i pametan tekst, pa ga je napunila hrpom detalja pri autopsiji, mnogim objašnjenjima uz tekst (mislim da baš sve aluzije nije trebalo otkriti, mogu se i čitatelji malo potruditi da istraže nešto što ne znaju) i referencama na pop kulturu. Možda u idućem uratku da se malo opusti? Dobro je to što i kako pišeš, samo opušteno. :)
Zanimljiv mi je bio roman, ali nedostajalo je više napetosti. Lagano štivo u kojem je glavna tema ubojstvo jedne žene meni se doimalo pomalo nebitnim. Superiornost glavnog inspektora Marinovića nad njegovim pomoćnikom Šikićem, njegove poštapalice i općenito život totalno su zasjenile to "savršeno ubojstvo" koje su oni istraživali. Možda ne bih imao takav dojam da je radnja napisana na sto stranica manje.