Ovo su priče o ženama koje su na različite načine doprinele kulturnom, istorijskom i naučnom životu Srbije, od Čučuk Stane pa do Isidore Sekulić, od Marije Bursać do Marine Abramović. Ovo je knjiga za devojčice, devojke i žene koje bi volele da se inspirišu i za momke koji bi da saznaju zašto nije uvek lako biti žensko. Ovo je knjiga kojom smo odale počast samo deliću žena koje su većini nas donele slobodu izbora koju često uzimamo zdravo za gotovo.
Ipak, poenta ove knjige nije da devojčicama, ženama i devojkama pošalje poruku da su samo životi naučnica i umetnica vredni življenja – ovo je knjiga koja im šalje poruku da odluka o tome kako će živeti i šta će postati – njihov i samo njih izbor.
Ivana Nešić je književnica, istoričarka umetnosti i prevoditeljka. Rođena je 1981. u Ćupriji, živi u Beogradu. Dobitnica je nagrada „Politikinog zabavnika“, „Neven“, „Trg od knjige“ i „Rade Obrenović“.
Među brojnim novim naslovima na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu knjiga izdvojio se jedan koji je naprečac osvojio moju naklonost... Dovoljno je bilo da dođem na štand malog/velikog Urban Reads-a i ugledam naslov (Priče o prkosnim Srpkinjama) i te prekrasne korice sa kojih je ogromnim plavim okom posmatrala devojka vilinskog izgleda (drugo oko je sakriveno ispod slapa srebrne kose). Bila je to ljubav na prvi pogled, a srećom i na drugi, treći, četvrti... pedeseti. Počeo sam da je čitam čim sam došao kući, i nisam je ispuštao iz ruke dok je dan kasnije nisam završio i iščitao tekstove o svih 50 prkosnica koje su se izborile za svoje mesto u ovoj knjizi... Knjiga koju je napisala Ivana Nešić, a ilustrovala Azra Kostić Prčić, nastala je sa namerom da bude obavezna lektira devojčicama od osam do petnaest godina, ali prevazilazi te okvire. Nju treba (zapravo: moraju) da pročitaju i dečaci, ali takođe i oni stariji. Knjiga Priče o prkosnim Srpkinjana ispravlja (bar delimično) veliku nepravdu i skida veo zaborava sa imena i života žena koje su nas sve zadužile, žena koje su borile za jednakost polova (a ponekad kao da zaboravljamo koliko je to dug i mukotrpan proces bio) i koje su, svaka na svoj način, pomerale granice i menjale istoriju. Biografije su date hronološki i obuhvataju period od XIII veka do danas. U tom kontekstu, Prkosne Srpkinje se mogu posmatrati i kao svojevrsna istorija borbe za emancipaciju žena kroz sve te vekove, sa (uglavnom zaboravljenim) heroinama koje defiluju u dugom nizu i podsećaju da su, što i u predgovoru doktorke Adriane Zaharijević stoji, sve te slobode osvojene - i da ih je moguće izgubiti.
An Ode to Draga Dejanović - the one without a Goodreads
and
- the one who devoted herself to "prospećivanije Srpstva" (the enlightenment of Serbdom). - the one who was tired of the inert behaviour of Serbian women, who were taught and continued to teach that their only function is to make babies, and if God were to find another way of doing it women would simply die out. - the brave one who reprimands mothers for encouraging their daughters to learn just enough to put on a performance until their marriage. - the one who stood up against mothers who fill their daughters’ heads with the idea that they must be beautiful in order to appeal to men. - the one who blamed Serbian mothers for wanting to make their daughters housewives and nothing more. - the one who died in 1871 while giving birth to a daughter. - ona koja je žena ali sme. [the one who is a woman but dares.]
Odugovlacila sam i razvlacila citanje ove knjige jer sam u njoj mnogo uzivala! Ponekada procitam pricu dnevno, ponekad me povuce pa progutam pet u pet minuta. Ovo je najlepsa knjiga u mojoj biblioteci i jedna od najvaznijih! Molim te kupi je svakoj devojcici koju volis bila ona velika ili mala i nauci je koliko je vazno cuti ove price, koliko je vazno zahvaliti se svakoj zeni koja je nekim svojim postupkom omogucila da danas mozemo da zivimo bas ovako! Bajkovijin sam fan zauvek, ne mogu da zamislim ko bi lepse i bolje upakovao ovu pricu. Njena vilinska prasina se oseca na svakoj stranici. Bravo! Milion puta bravo!
Šta je to prkos? Prkos je kada se boriš za nešto što ti je nedostupno, zabranjeno... Kada se boriš za nešto što ti je bespravno oduzeto. Kada pokažeš da pol, rasa ili poreklo ne sme i ne može da bude prepreka ni za šta što želiš i što radiš. Prkos je kada srušiš sve granice i pokažeš da je za uspeh potrebna želja, inat i prkos. Jer šta zna želja šta je nemoguće...
Ovo je knjiga o devojčicama, devojkama, ženama koje su se vekovima unazad borile protiv stereotipa i nipodaštavanja i koje su prkosno radile sve ono što su im svi govorili da je nemoguće...
Zamislite te žene...
"...Zamislite ženu pred kojom je dug put. Na kraju tog puta je čeka čovek koji je vladar gotovo čitavog sveta koji poznaje. A ona je žena, udovica, monahinja... ...Zamisli ženu koja iskreno voli književnost. Ista ta žena živi u društvu koje smatra da ženama ne treba pismenost, jer im može služiti samo da pišu pisma ljubavnicima, već da je za njih dovoljna preslica. Koliko li je nju ovo ljutilo?... ...Zamisli vreme u kojem je bilo nedopustivo da žena izađe na glasanje. Verovatno ne možeš... ...Zamisli samu i staru ženu koja je od najranijeg detinjstva do pozne starosti jedino želela da se bavi poslovima koji joj ispunjavaju dušu, da putuje, uči i piše. Zamisli sredinu koja je bila uporna da joj ne dozvoli da svoje dane provede u miru..."
Zamislite sve devojčice, devojke i žene i sve prepreke, nipodaštavanja, ismevanja i sputavanja na koja su nailazile na putu ka ostvarenju svojih ciljeva i prava. Zamislite i to da ta borba i dalje traje. Čak i sada 2023. godine...
Jefimija Mrnjavčević, Eustahija Arsić, Katarina Milovuk, Isidora Sekulić, Jelisaveta Načić, Marija Maga Magazinović, Milunka Savić samo su neke od prirodnih Srpkinja koje su se borbom za sebe borile i za nas... Potrebno je da ni mi ne posustanemo, nego da nastavimo tamo gde su one stale...
Изузетно испричаних педесет врло важних личних историја, али и непроцењиво искуство читања.
Када кренемо са читањем ове књиге прво смо суочени са именом жене у чију причу завирујемо. Док окрећемо следећу страницу размишљамо о томе да ли смо већ упознати са њом, да ли препознајемо по чему је запамћена или први пут чујемо то име.
Следећа страна пуна је занимљивих чињеница, али поглед незаустављиво бежи удесно ка прелепој илустрацији. Она нас на први поглед веома суптилно пућује на тип активности којима се одређена жена бавила, урањамо у њено изучавање и настављамо да предосећамо причу.
Напокон, кренули смо са читањем, упознајемо се са чињеницама, удишемо причу. И онда, наилазимо на облак. Баш овај облак је једна од јединствених вредности Прича о пркосним Српкињама. Он нас поставља још дубље у реалност коју су проживљавале ове жене тако што од нас тражи да се замислимо у ситуацији сличној њиховом. Како бисте ви поступиле? Којим путем бисте пошле? Овакав тип подстицања критичког размишљања веома је редак, а подједнако занимљив и млађим и старијим читаоцима.
Ово је књига за библиотеку сваке жене и девојчице. Једна од најинспиративних је прича о Еустахији Арсић:
"Постицала је жене да купују књиге и да се потписују у њима, како би им потомци знали да су им преткње волеле књигу, што је био веома вешт начин да се укаже на чињеницу да је читање кул, за жене подједнако као за мушкарце. И да се књигама треба поносити."
Ovo je knjiga koju bi svako od nas trebalo da pročita, čisto da se podseti da je sve što naumimo u životu moguće. Samo je potrebno da verujemo u sebe i svoje snove.