Što se književnosti tiče, Šamiso je one hit wonder. Ali kakav! „Čudnovata povest Petra Šlemila” je remek-delo romantizma i jedan od retkih primera kako jedna napisana pripovetka može završiti u istoriji književnosti. Šamisoova biografija je neverovatno zanimljiva i prosto čudi kako nije nekome palo na pamet da na osnovu toga napiše roman ili snimi film. Rotekavši iz francuske porodice koja napušta domovinu nakon revolucije 1789. godine, Šamiso prisvaja pruski identitet, školuje se i piše na nemačkom jeziku. Bio je prirodnjak, svetski putnik i prvi proučavalac havajskog jezika. Jedno ostrvo na Aljasci (gde je, između ostalog, boravio), imenovano je po njemu. Bio je kustos Botaničke bašte u Berlinu i otkrio je mnoge biljne vrste, između ostalog, kalifornijski mak (Eschscholzia californica).
Čitalac, ipak, ne mora znati apsolutno ništa od ovoga da bi uživao u dogodovštinama Petra Šlemila, neobičnog junaka kojeg nepromišljenost dovodi do velike patnje, ali i ogromnih zadovoljstava, pa i lepote. Šlemilovo prokletstvo počinje kada prodaje sopstvenu senku misterioznom čoveku u sivom odelu. Zauzvrat dobija vreću bez dna (Fortunatova neiscrpna kesa) u kojoj je nepresušna zaliha zlatnika – motiv dobro poznat u bajkama. Iako ovo deluje kao dobra pogodba, okolina na čoveka bez senke reaguje sa gnušanjem. Toliko izraženim i, čini se nemotivisanim, da deluje potpuno fascinantno. Pitao sam se u nekom momentu kako bi izgledalo da zaista primetimo da neko ne može da ima senku, kako bismo reagovali? Bilo kako bilo, Šlemil pati i mnoga vrata mu se zatvaraju. Misteriozni čovek se pojavljuje opet, ali ovaj put sa opakijom, đavolskom ponudom: Šlemilu nudi prodaju duše. Nakon negodovanja i upornosti da se ono prevaziđe, Šlemil to, nažalost, ipak čini. Pokušavši da pronađe izlaz u putovanju, Šlemilove čizme od sedam milja vode ga na put kroz Kinu, Egipat, američke planinske masive i smisao svog života pronalazi u sticanju znanja o prirodi.
Svako kome je na um pao Faust, bajke, avanturističke povesti, na dobrom je tragu. Ali Šamiso jednom nogom stoji u vremenu u kojem je, dok je drugom, svojom magičnom obućom, zakoračio duboko u XX vek, komunicirajući sa Kafkom, egzistencijalistima, Beketom, sa najzvučnijim imenima svetske književnosti. A ne znam kako koncept prodaje senke nije, imajući u vidu ono što je Jung pisao, još prepoznatljiviji u psihoanalizi. Ali znam da Šamisoovo delo može da bude zanimljivo i onima koji se interesuju za naratologiju (kao što možemo da vidimo netipično direktno obraćanje književnog junaka piscu), kao i onima koji uživaju u neobičnim detaljima, u kojima se prepoznaje iskorak i izuzetan talenat pisca, poput toga kako đavo uvija senku u svitak. Neverovatna imaginacija koja se izvrsno služi književnom tradicijom, donoseći nešto iznenađujuće i uzbudljivo!
A koga ovo sve zanima, može pogledati i priču Rastka Petrovića 'Putnik bez senke i drugi zapleti". Ali neću da otkrivam šta se tu dešava, biće prilike. Čudo je Rastko, čudo.