inspiriran kultnom knjigom xaviera de maistrea "putovanja po mojoj sobi", kojemu je ovdje i posvetio jedno od poglavlja, karl-markus gauß upustio se u sličan pothvat: krenuo je od svoje kuće, od predmeta i uspomena koje ona nosi u sebi, preko raznih reminiscencija u kojima je ponovno proživio sve i svašta... svoje podrijetlo, putovanja, ponešto o djeci i prijateljima, mrc politike i iskrice povijesti. povremeno djeluje poput memoara, knjiga je pisana finim, tečnim i biranim riječima, čita se s užitkom, a kako se i priliči suočavanju s vlastitim životom, odiše toplinom i mekoćom. karl-markus gauß dopustio je određenim predmetima iz svoje kuće (npr. nožu za rezanje papira, nekoj fotografiji, knjizi ili šalici) da ga povede na put u svoju prošlost - njemu da ga podsjeti na bogate i manje-više vesele trenutke, a nama da daruje jedan fino osmišljeni, zaokruženi i dotjeran tekst.