What do you think?
Rate this book
Jasenovac: Ljudi pred licem smrti
Prvo samostalno izdanje logorskih sjećanja koja su u vrijeme Jugoslavije mogla biti objavljena samo izvan dosega represivnog aparata te države. Ona se nisu podudarala s jedino dopuštenom slikom Jasenovca i to je bio dovoljan razlog da ih se otjera u ilegalu ili za granicu. Za novinara i književnika Antu Ciligu (Šegotići, Istra, 1898. - Zagreb, 1992.) ništa novo, jer je od prvog dana svog javnog djelovanja živio kao sumnjivo lice koje su proganjale i zatvarale policije gotovo svih država u kojima se zatekao.
Kraljevina Jugoslavija ga je proganjala kao komunističkog agitatora, Staljinov SSSR proglasio trockistom i poslao u gulag, a ustaška NDH kao komunista strpala u Jasenovac. Staljinu se odužio svjetskim bestselerom "U zemlji velike laži" (1. izd. na francuskom, Pariz, 1938.), a o strašnim danima u jasenovačkom logoru napisao je sjećanja i uvrstio ih u svoju veliku memoarsku knjigu "Sam kroz Europu u ratu" (Rim, 1978.), u šesto poglavlje pod naslovom "Jasenovac: ljudi pred licem smrti", koje se sada prvi put objavljuje kao zasebna knjiga.
Ciliga piše s mnogo pojedinosti, osobito se zadržavajući na odnosima što su se u krajnje neljudskim uvjetima stvarali među logorašima. Logorska je uprava nastojala da ti odnosi budu što gori i u tome nerijetko uspijevala. Među zatočenicima je bilo dirljivog prijateljstva i spremnosti na žrtvu za drugoga, plemenitih primjera ljudske solidarnosti, ali i nesmiljene, životinjske borbe za preživljavanje.
Predgovor knjizi napisao je slovenski pravnik, filozof i diplomat dr. Iztok Simoniti, a pogovor mladi povjesničar dr. Ivica Miškulin.
Knjiga se preporučuje samo čitatelju jakih živaca.
Kraljevina Jugoslavija ga je proganjala kao komunističkog agitatora, Staljinov SSSR proglasio trockistom i poslao u gulag, a ustaška NDH kao komunista strpala u Jasenovac. Staljinu se odužio svjetskim bestselerom "U zemlji velike laži" (1. izd. na francuskom, Pariz, 1938.), a o strašnim danima u jasenovačkom logoru napisao je sjećanja i uvrstio ih u svoju veliku memoarsku knjigu "Sam kroz Europu u ratu" (Rim, 1978.), u šesto poglavlje pod naslovom "Jasenovac: ljudi pred licem smrti", koje se sada prvi put objavljuje kao zasebna knjiga.
Ciliga piše s mnogo pojedinosti, osobito se zadržavajući na odnosima što su se u krajnje neljudskim uvjetima stvarali među logorašima. Logorska je uprava nastojala da ti odnosi budu što gori i u tome nerijetko uspijevala. Među zatočenicima je bilo dirljivog prijateljstva i spremnosti na žrtvu za drugoga, plemenitih primjera ljudske solidarnosti, ali i nesmiljene, životinjske borbe za preživljavanje.
Predgovor knjizi napisao je slovenski pravnik, filozof i diplomat dr. Iztok Simoniti, a pogovor mladi povjesničar dr. Ivica Miškulin.
Knjiga se preporučuje samo čitatelju jakih živaca.
213 pages, Paperback
Published January 1, 2011
About the author
Ante Ciliga
13 books3 followersYugoslavian Communist of Croatian descent.
Ciliga was one of the founders of the Communist Party of Yugoslavia and sympathized with the Left Opposition
in 1925 he settled in the Soviet Union, where he lived from 1926 till 1935. He worked as a teacher at the party school for émigré Yugoslav Communists.
In 1929 he was expelled from the Communist Party of Yugoslavia and in 1930 he was deported to a labor camp in Siberia.
Late in life he became a Croatian nationalist.
Ciliga was one of the founders of the Communist Party of Yugoslavia and sympathized with the Left Opposition
in 1925 he settled in the Soviet Union, where he lived from 1926 till 1935. He worked as a teacher at the party school for émigré Yugoslav Communists.
In 1929 he was expelled from the Communist Party of Yugoslavia and in 1930 he was deported to a labor camp in Siberia.
Late in life he became a Croatian nationalist.
Ratings & Reviews
Friends & Following
Create a free account to discover what your friends think of this book!
Community Reviews
Displaying 1 - 1 of 1 review
June 8, 2026
Komunistički "otpadnik" i "trockist" Ante Ciliga, koji je iskusio život u Staljinovu gulagu, dospio je stjecajem okolnosti i u Jasenovac. U svojoj knjizi nudi jedan posve drukčiji pogled na ustaški logor od poznatih, objavljenih svjedočanstava. Ovdje je puno manje opisa logorskih muka i zvjerstava, možda i zato što je Ciliga imao donekle privilegiran status pa nije bio izložen mučenjima ili iscrpljujućem fizičkom radu.
Ciliga se više zadržava na organizaciji logora, na odnosu među logorašima i logorskim grupacijama ( Srbi, komunisti, Židovi), a nisu izostali ni skicozni portreti ustaških logorskih upravitelja (Luburić, Slišković, Majstorović Filipović). Najintrigantniji dio knjige svakako su autorova kontroverzna filozofska razmišljanja o Židovima, o njihovu držanju u logoru, o njihovoj vjeri i o utjecaju vjere na svakodnevni život. Ponekad su Ciligini uvidi na granici antisemitizma, ali ponekad i pogađaju dublje istine o monističkom svijetu i Mojsijevu naslijeđu kod "izabranog naroda" koji je prisiljen živjeti između identiteta i alteriteta.
Ciliga se više zadržava na organizaciji logora, na odnosu među logorašima i logorskim grupacijama ( Srbi, komunisti, Židovi), a nisu izostali ni skicozni portreti ustaških logorskih upravitelja (Luburić, Slišković, Majstorović Filipović). Najintrigantniji dio knjige svakako su autorova kontroverzna filozofska razmišljanja o Židovima, o njihovu držanju u logoru, o njihovoj vjeri i o utjecaju vjere na svakodnevni život. Ponekad su Ciligini uvidi na granici antisemitizma, ali ponekad i pogađaju dublje istine o monističkom svijetu i Mojsijevu naslijeđu kod "izabranog naroda" koji je prisiljen živjeti između identiteta i alteriteta.
Displaying 1 - 1 of 1 review