„Novi roman Vuka Draškovića I grob i rob, svojevrstan nastavak Aleksandra od Jugoslavije, virtuozno sažima jednu deceniju istorije srpskog, balkanskog, evropskog i svetskog ludila u dvadesetom veku (1935–1945), uz savršeno funkcionalan ’post scriptum’ 1982. godine. I osam decenija nakon opisanih zbitija, Draškovićeva ingeniozna vizija je zastrašujuće konkretna i detaljna, duboko provokativna, bolno dramatična i empatična prema nevinim žrtvama na svim stranama, neumoljiva prema psima rata i zgađena nad nečasnim političkim, diplomatskim i špijunskim igrama i manipulativnim savezima velikih sila nauštrb malih naroda, te deluje inovantno i samosvojno uprkos bibliotekama knjiga o ovom vremenu.“ Ljiljana Šop
„Roman I grob i rob u svemu je čudesan u kontekstu najnovije srpske (a zašto ne i u kontekstu južnoslovenskih!) književnosti i po narativnoj snazi i njenoj ubedljivosti i po svojoj jeretičnosti koja bolno daje anamnezu onoga što je razorilo i jugoslovenstvo i južnoslovenstvo u paramparčad. Ima neopisive melanholije i žala nad ubijenom utopijom. To je romaneskna priča o jednoj od velikih utopija, koja je mogla biti i priča o sreći zajedničkog življenja – nažalost, postala je priča o zlu, mržnji, raskolima, užasu, raspadanju.“ Gojko Tešić
Vuk Drašković (1946, Međa kod Žitišta), pisac, političar, osnivač i predsednik Srpskog pokreta obnove. Po završenim studijama prava u Beogradu 1968, radio kao novinar u Tanjugu i dopisnik iz afričkih zemalja. Od 1980. posvetio se književnosti, a od kraja 80-ih godina do danas je i politički angažovan.
Osnovao je stranku Srpski pokret obnove 1990. godine i bio najsnažniji i najuticajniji predstavnik opozicije i protivnik režima Slobodana Miloševića u poslednjoj deceniji HH veka, zbog čega je više puta, sa suprugom Danicom, bio zatvaran i izlagan policijskoj torturi, a nekoliko puta i meta atentata kriminalizovanih struktura državne bezbednosti.
Objavio je romane „Sudija“ (1982), „Nož“ (1982, ekranizovan 1999), „Molitva“ (1985), „Ruski konzul“ (1988), „Noć đenerala“ (1994), „Doktor Aron“ (2009), „Via Romana“ (2012); autobiografsku prozu „Meta“ (2007); knjige eseja „Ja, malograđanin“ (1981), „Odgovori“ (1987), „Koekude, Srbijo“ (1989), „Podsećanja“ (2001), te knjige govora, intervjua i članaka „Sve moje izdaje“ (1992) i „Kosovo“ (2006).
Njegove knjige prevođene su na engleski, francuski, ruski, grčki, rumunski, češki i druge jezike, a svi romani su mu bili bestseleri i u srpskim i u jugoslovenskim okvirima.
I grob i rob – tužbalica i kletva miliona ljudi. Ovim rečima je Drašković sublimisao svoju misao o dešavanjima koji su direktno vezani za 27. mart i Drugi svetski rat u Jugoslaviji.
U ovom romanu susrećete Draškovića pisca i Draškovića političara. Njegovo političko iskustvo i sagledavanje problematike politike, međunarodnih odnosa, geopolitike, istorije, prožima se sa njegovim pripovedačkim darom koji poseduje kao književnik, pa se knjiga čita lako. Ovaj roman baziran na istorijskim i fiktivnim ličnostima, uz obilje nepoznatih istorijskih detalja manje poznatih široj javnosti, donosi nam prikaz dešavanja u Kraljevini Jugoslaviji neposredno posle ubistva kralja Aleksandra, pa se može posmatrati i kao svojevrsni nastavak knjige Aleksandar od Jugoslavije (2017). U romanu osećate konstantnu napetost usled problema sa kojima se susreće država u tom periodu. U nekom trenutku prosto vučete paralelu sa vremenom u kojem živimo, te prepoznaje istu „mustru“ pritisaka koje trpimo zarad interesa nekih sila. Problem za problemom sledi dilema za dilemom. Kako obezbediti vojnu i političku neutralnost, te suverenitet i integritet. Igranje na dve strane (ili više strana), a sve zarad kupovine nekog prividnog i privremenog mira.
Књига која се чита у даху. Свака нова реченица читаоца вуче да даље чита и сазнаје историјске чињенице непознате широј јавности. Исто тако, неспорно је да Вук прави паралеле поредећи данашње стање у српском друштву, менталитету и геополитичкој ситуацији са ондашњим.
Порука књиге је да смо требали оставити Бечки споразум на снази, до 1943. године, и тада када је Италија капитулирала, а Трећи рајх у расулу, поцијепати споразум и кренути у борбу. Уз дужно поштовање према писцу, ипак, лако је бити генерал послије битке.
Vuk pišući o drugom svetskom ratu piše o današnjem vremenu. Tema je vojna i politička neutralnost. Da li mala zemlja može da održi taj status u vremenima velikih previranja? Kako izgleda po ovom romanu, vrlo teško. Kao i drugi Draškovićevi romani, i ovaj se čita vrlo lako. Izuzev glavnih junaka svi ostali likovi su istorijske ličnosti koje delaju u važnom istorijskom trenutku. Kroz njihove dijaloge upoznajemo se sa njihovim političkim stavovima, bez ulaženja u karakterologiju likova, sa izuzetkom onih koji nisu istorijske ličnosti. Te likove donekle upoznajemo i sa njihove ljudske strane. Osim glavne teme, koja je i danas relevantna, na stolu su i druge teme (i dileme) koje su interesantne samo istoričarima, kako amaterima tako i profesionalcima. Kontroverze u vezi uloga pojedinih ličnosti u II svetskom ratu, na primer, ili pitanje Jugoslavije. Nije teško prepoznati na čijoj su strani simpatije autora, niti on to pokušava da sakrije. Da li će se knjiga svideti čitaocu direktno zavisi od toga koliko se njegove simpatije poklapaju sa autorovim. Sudeći po oceni, moje se u dobroj meri poklapaju.
Iako obicno, u svetu filmova i knjizevnosti nastavci bivaju slabiji od prethodnika, sa ovom knjigom to nije slucaj. Kao i u knjizi Aleksandar od Jugoslavije, Draskovic kombinujuci fantastiku, istorijske cinjenice i emocije (pre svega igrajuci na kartu patriotizma, a jasno je na cijoj je strani), stvara jedno pitko i interesantno delo. Ukoliko ste preskakali casove istorije koji se odnose na period 1935-1945 ova knjiga te rupe moze da popuni. Topla preporuka!
Kao vrsni poznavalac istorije i duha naroda sa ovih prostora, Vuk na izvanredan način opisuje jedan od najmračnijih i najtragičnijih perioda naše istorije. Preplićući činjenice i fikciju uspeva da dočara patnju malog čoveka uhvaćenog u političkom vrtlogu velikih sila koje mu kroje sudbinu.
Drašković odlican kao i uvek. Briljira pišući monologe i dijaloge koji nam otkrivaju pozadinu istorijske scene 30 tih i 40 tih godina prosloga veka u Kraljevini Jugoslaviji.
Korektan prikaz turbulentnog i prelomnog vremena jugoslovenske, a posebno srpske istorije. Vrlo je čudna Vukova odluka, da potpuno eliminiše emociju iz romana što može da zasmeta, ali tok radnje je dinamičan, tako da se nekako može preći preko toga.