Naizgled površno i lepršavo štivo, protkano nežnim osećanjima i večitom temom svih pisaca – ljubavlju – nudi presek zbivanja u Srbiji tridesetih godina ovog veka. Suptilno, nenametljivo i s izraženim osećanjem za lepo, upućivala je hiljade mladih devojaka u tajne ljubavi i bračnog života. Sa stranica Milice Jakovljević u srpsku književnost ulaze žena i grad. Ako su našu raniju prozu obeležili selo i muškarci, Mir-Jam se otvara za čitav jedan malo poznati svet. Za ubrzano bìlo urbane sredine i za suptilne titraje duše žene, koja više nikada neće biti samo seoska domaćica i majka, već osvaja novi životni prostor, traži nove izazove, bori se za nove vidike...
Milica Jakovljević Mir-Jam rođena je u Jagodini 22. aprila 1887. godine. U Kragujevcu je završila osnovnu školu i devet razreda učiteljske škole. Bila je učiteljica u Krivom Viru 1907–1913. Tokom Prvog svetskog rata živela je u Kragujevcu, a godine 1919. prelazi u Beograd i bavi se novinarstvom u Novostima, Štampi i Vremenu. Od 1926. do 1941. godine radila je u Nedeljnim ilustracijama, u kojima je objavljivala priče i ljubavne romane u nastavcima. Govorila je francuski i ruski. Nikada se nije udavala. Pod pseudonimom Mir-Jam objavila je romane: U slovenačkim gorama, To je bilo jedne noći na Jadranu, Greh njene majke, Otmica muškarca, Nepobedivo srce, Ranjeni orao, Samac u braku, Mala supruga, Izdanci Šumadije i zbirke pripovedaka: Dama u plavom, Devojka sa zelenim očima, Časna reč muškarca i Sve one vole ljubav. Napisala je i pozorišne komade: Tamo daleko i Emancipovana porodica. Najslavniju dramatizaciju Ranjenog orla načinio je Borislav Mihajlović Mihiz, a po njenim romanima snimljene su i televizijske serije. Milica Jakovljević bila je rođena sestra biologa, književnika i akademika Stevana Jakovljevića. Umrla je 22. decembra 1952. godine, a to, nažalost, nisu zabeležile nijedne prestoničke novine.
Neke priče su mi se više dopale, neke manje. Kod nekih mi se nije svidio prikaz lika žene i njene uloge. Ali s obzirom na vrijeme kad su priče pisane razumljivo je zašto je žena predstavljena kao naivna i koja oprašta preljubu, jer su tada moralne vrijednosti bile drugačije. Dopada mi se stil pisanja Mir-Jam i iz tog razloga imam želju da dam priliku i njenim drugim knjigama.
Kakav katapult u djetinjstvo, kakav reset sa vraćanjem na tinejdžerska podešanja, na one spomenarske priče, ono jedvačekanje njenih knjiga u razmjeni sa drugaricama, ona ljubav poletna, pokretna, zanosna, vjerujuća...