Nema života na Zemlji bez patnje, boli i vapaja za pomoć. Iz tog logora patnji samo je smrt izlaz. A, upravo od smrti najustrajnije i najsnažnije bježimo tako da ostaje pitanje želimo li se osloboditi smrti, patnje i boli ili radije živjeti u svemu tome na ovome komadiću Zemlje i svemira. Smrt je naša neizbježiva sudbina. Prema tome, besmisleno je boriti se protiv nje.
Stoga je pravi ljudski život zadovoljavajući i osmišljen tek onda kada se ne borimo protiv smrti. Istinski smisao je kada se trudimo i borimo da što više dobra donesemo među ljude, u društvo i domovinu, da donesemo nadu, neko novo otkriće, tračak radosti svakom čovjeku.
Ova knjiga je pokušaj da nam se otvore oči za ono što život čini zdravim, ispunjenim i slobodnim od zla. U prvom dijelu promatramo sebe u okvirima Zemlje, povijesti i dobrote. Drugi dio nam otvara prostore za veličanstveni susret s onim bez kojeg je naš život prazan, nesiguran i besmislen. Taj susret oživljava i spašava. Treći dio knjige omogućuje hod prema sve većem susretu s puninom života i sigurnosti da putovanje Zemljom ima svestrani smisao u radu oko dobra, s pogledom u budućnost preko rijeke smrti.
Rođen je u Davoru blizu Nove Gradiške 1938. godine. Završio je studije teologije i filozofije u Zagrebu i Rimu. Svećenik je postao 1966. godine, a doktor teologije 1971. godine. Profesor je i pročelnik katedre fundamentalne teologije na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Bio je i dekan toga fakulteta te kandidat za rektora Zagrebačkoga Sveučilišta. Izabran je 2001., ali je odustao je od funkcije zbog bolesti. Osnovao je Zajednicu "Molitva i Riječ" (MIR). Utemeljitelj je hagioterapije, terapijske metode duhovne medicine. Utemeljitelj je Centara za hagioterapiju u više gradova i Centra za duhovnu pomoć (CDP) u Zagrebu. Sudjelovao je u brojnim radijskim emisijama pod nazivom "Pet minuta za tebe". Napisao je više od pedeset knjiga, od kojih je gotovo pola prevedeno na strane jezike, a nekoliko ih je izdano samo na stranim jezicima. Član je Društva hrvatskih književnih prevoditelja. Urednik je i suradnik u većem broju domaćih i stranih katoličkih časopisa. Održao je velik broj seminara duhovne obnove u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je član Međunarodne teološke komisije 2004. godine po izboru pape Ivana Pavla II. Komisijom je tada predsjedao tadašnji papa Benedikt XVI.
Iako me prof. Ivančić još jednom očarao svojim predivnim rečenicama i mislima, zamjerka za klasificiranje ateizma i homoseksualnosti kao duševnih bolesti te za teze da se alergije i meteoropatija rješavaju (duhovnim) mislima.