Obiteljske slike

by Goran Tribuson

Obiteljske slike knjiga je izabranih autobiografskih zapisa iz opusa Gorana Tribusona koja započinje dvjema antologijskim pričama, onom o majci (Mrtva priroda) i o ocu (Grobljanska lirika), a nastavlja se nizom sjajnih, duhovitih i dirljivih zapisa iz autorova života najčešće opisanih preko nekih popkulturnih fenomena i pojava. Kako se išlo u kino u njegovom djetinjstvu, što se gledalo na televiziji, koja se glazba slušala, koji su sportovi bili popularni, kako je doživio prve kazališne posjete, a kako prva slušanja klasične glazbe. Poseban, završni dio, opisuje kako se i koga voljelo, i to otprije vrtića pa do studentskih dana.

522 pages

Published August 1, 2022

About the author

Diplomirao je i magistrirao (filmolgija) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratke priče počinje objavljivati početkom 1970-ih godina 20. stoljeća u prvom valu tzv. fantastičara (Zavjera kartografa i Praška smrt), da bi se postupno opredijelio za žanrovsku prozu. Kritika je odmah uočila Tribusona kao najtipičnijeg predstavnika hrvatskih borgesovaca koji prvi među brojnima u toj struji postiže punu autorsku zrelost. Postupno napušta fantastiku, ali zadržava interes za srednjoeuropsku ikonografiju i težnju prema okultnome, što se očituje u njegovim romanima Snijeg u Heidelbergu, Čuješ li nas, Frido Štern (u cjelokupnom autorovom opusu jednom od najboljih njegovih djela), te Ruskom ruletu. Daljnji i brojni Tribusonovi romani dijele se na autobiografske i generacijski obilježene, mahom s temom iz zavičajnoga Bjelovara te analizom popkulturne mitologije svakidašnjice sedamdesetih godina (Polagana predaja, Povijest pornografije). U tu skupinu spadaju i dvije knjige autobiografskih eseja Rani dani (1977.) i Trava i korov (1999.). Drugi ciklus čine brojni Tribusonovi kriminalistički romani Zavirivanje , Siva zona, Noćna smjena i drugi, kojih je glavni junak bivši policajac Nikola Banić. Tim je romanima, uz one Pavla Pavličića, stvorio opus prihvaćen i od stručne kritike i od najšire čitateljske publike.

Dugogodišnji je urednik u Školskoj knjizi, redoviti je profesor filmskoga scenarija na Akademiji dramske umjetnosti. Od 2000. godine suradnik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Razreda za književnost, a u lipnju 2008. godine postaje redoviti član Akademije.