Cijela knjiga Patuljak vam priča pruža nam neobičnu i tihu radost čitanja. Od Zlatokljune ptice do Uspavane planine prolazimo kroz svijet bajke izvezen od radosti i tuga, sudbina, često tragičnih, neshvaćenih i odbačenih kakav je Bijeli slavuj koji je pjevao uvijek samo svoju pjesmu. Sve bajke ove knjige govore o životu ptica.
Ahmet Hromadžić je bio bosanskohercegovački, bošnjački književnik, novinar i urednik. Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle. Čitalačkoj publici najpoznatiji je po djelima za djecu, između ostalih po naslovima: Patuljak iz Zaboravljene zemlje, Patuljak vam priča, Okamenjeni vukovi i dr. Radio je kao novinar i urednik nekoliko časopisa. Jedan je od osnivača dječije biblioteke "Lastavica".
Rođen je u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, gdje završava osnovnu školu. Tehničku i Višu pedagošku školu završava u Sarajevu. Učestvovao je u Drugom svjetskom ratu. Radio je kao novinar sarajevskog dnevnika, a i kao urednik lista „Krajina“ u Bihaću i kulturne rubrike sarajevskog lista "Oslobođenje". Kao urednik izdavačkog poduzeća „Veselin Masleša“ osniva dječiju biblioteku „Lastavica“.
Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i teatarske kritike, književne reportaže, crtice i članke. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike, uvrštene u izbore dječije literature i lektire nekih evropskih zemalja (Italija, Norveška, Belgija).
Bio je član Redakcije međunarodne edicije Djeca svijeta, Akademije nauka i Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Kao član Društva pisaca BiH, zajedno sa Huseinom Tahmiščićem, Izetom Sarajlićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, pokreće međunarodnu književnu manifestaciju „Sarajevski dani poezije“ u organizaciji Društva pisaca BiH 1962. godine.
2007. godine osnovna škola u Bosanskom Petrovcu dobija naziv OŠ " Ahmet Hromadžić", a također se na porodičnu kuću u Bosanskom Petrovcu u Ulici Pekiska postavlja spomen ploča Ahmeta Hromadžića.
U Bihaću se u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke otvara spomen soba Ahmeta Hromadžića nakon sprovođenja dijela projekta obilježavanje imena Ahmeta Hromadžića. Aktivnost na projektu se nastavlja.
Zbog svog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike, a posebno djece, Ahmeta Hromadžića nazivaju "Bosansko-Hercegovački Andersen".
Djela Ahmeta Hromadžića sada su zastupljena u lektiri Osnovnih škola. U djelima Ahmeta Hromadžića prožima se djetinjstvo provedeno u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca,sa prepoznatljivosti krajolika planine Osječenice,Bjelajske kule, te prirodnih ljepota i izazova divljine sa svim ljepotama i prirodnim nepogodama, kao i šarolikost životinjskog svijeta u netakutoj prirodi okoline Bosanskog Petrovca.
Predivne priče o životinjama i njihovom prijateljstvu s ljudima koje patuljak Zlatibor priča dječaku Ljiljanu i njegovim drugovima <3 bilo je lijepo podsjetiti se i pročitati ih ponovo :)
Ovo mi je bila jedna od omiljenih knjiga iz djetinjstva. Ne sjećam se radnje, samo se sjećam da mi je knjiga bila lijepa.
Međutim, sada kad sam preko raspusta uzela ponovo da je čitam sa bratovom kćerkicom, pitam se - pobogu, zašto je ova knjiga toliko tužna? Zašto je baš svaka priča sa tužnim krajem? Čak na momente ni ne razumijem šta je pisac htio i da poruči (primjer zlatokljune ptice koja je odlučila da se ubije ?!, jer nije htjela da živi u ropstvu).
Da li zbog toga što je pisana davno, čak su mi i imena glavnih likova čudna... prosto se tjeram da je čitam.
Jedino što mi pada na pamet je to da je pisac htio da nauči djecu empatiji, da je i tuga sastavni dio života, al opet.... mogla je i po koja priča sa srećnim krajem ;).
Kao što i kod Andersena ima i "Carevo novo odijelo", koje nas nasmije (inače moja omiljena), ali i "Djevojčica sa šibicama" koja nas rastuži.
Ova se knjiga sastoji iz malih, veoma jednostavnih priča. Ja se ovih priča sjećam još iz osnovne škole - nekoliko puta tokom života sam plakala čitajući Plamenu, a priča Zlatokljune je uvijek srcu prisna. Veoma lijepa knjiga za čitati djeci, a nije problem i sam uživat u njima.