Dosadna razmatranja

by Dževad Karahasan

Knjiga eseja uglednog bosanskog romanopisca i teatrologa zbir je napisa nastalih za vrijeme njegova prisilnog izbivanja iz Sarajeva, devedesetih godina. Kako je poznato, Karahasan je privremeno utočište našao u Njemačkoj, pa je kulturni i intelektualni kontekst te zemlje, onaj okvir kojeg autor u više navrata personificira obraćajući se svojim imaginarnim/realnim sugovornicima i čitateljima.

Retorička gesta zapodijevanja dijaloga s drugačijom kulturom poprima oblik krnje polemike u završnim esejima »Dosadnih razmatranja« u kojima Karahasan izvodi svoje argumente protiv onih koji žele simplificirati sliku dinamičnog mozaika, moderne, ali i tradicionalne bosanske kulture.

Sadržaj:

- SJEĆANJA:
Geografija sjene;
Posveta bosanskim franjevcima;
Jedan jezik i tri svijeta;
3000 rubalja i pitanje o smislu (Dostojevski).

- PEJZAŽI:
Čovjek otpadak na smetlištu svijeta;
Treba li Faust biti spašen;
Seoba granica.

- LJUDI:
Pontius Pialtus - naš savremenik (Majstor i Margarita);
Pisac Petar i njegova pravda (Peter Handke);
Principi mehaničke metafizike.

164 pages, Paperback

First published January 1, 1997

About the author

Dževad Karahasan rođen u Duvnu, je bosanskohercegovački književnik, dramatičar, esejist, romanopisac.

U rodnom je gradu završio osnovno i gimnazijsko školovanje. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studij komparativne književnosti i teatrologije, a u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, branio je doktorski rad. Dugi niz godina učestvovao je u uređivanju sarajevske revije kao urednik za kulturna pitanja Odjek, te dramaturg u Zeničkom narodnom pozorištu.[2]

Od 1986-93. Karahasan je na mjestu docenta za dramaturgiju i historiju drame na Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu, gdje vrši dužnost dekana. Bio je glavni urednik časopisa za teoriju i kritiku umjetnost Izraz u Sarajevu. Od 1993. nakon odlaska iz Sarajeva zbog rata u BiH, živi u Grazu. 1994-95. godine gostujući je profesor na Univerzitetu u Salzburgu, 2001. u Innsbrucku, a u Berlinu od 2009-10. 1995. godine postaje stipendist DAAD Berlin, a 1995. i 1997. je lektor za bosanski, hrvatski i srpski jezik na Odsjeku za slavistiku Univerziteta u Göttingenu. U akademskoj godini 2007/08. je stipendist naučnog kolegija Wissenschaftskolleg u Berlinu.[2]

Od 1993. radio je kao dramaturg za pozorište ARBOS – Gesellschaft für Musik und Theater. Piše drame, romane, pripovjetke, eseje, historiju i kritiku teatra i učestvuje kao pozorišni reditelj. Njegovi pozorišni komadi igraju se u Austriji (Beč, Krems, Hallein, Eisenstadt, Salzburg, Villach, Klagenfurt), Njemačkoj (Gera, Erfurt, Berlin, Leipzig), Bosni i Hercegovini (Sarajevo), Ukrajini (Odesa), Češkoj (Prag, Hradec Králové, Brno), Kosovu (Priština), Poljskoj (Szczecin), Singapuru (Singapore Arts Festival) i SAD (Washington D.C.). Živio je i radio u Sarajevu i Grazu sa suprugom Draganom Tomašević-Karahasan, gdje je preminuo 19. maja 2023. godine.