Biljeska o piscu: Neljubavni roman

by Julijana Matanović

Serbo-Croation

283 pages, Paperback

Published January 1, 2008

About the author

Julijana Matanović rođena je 6. aprila 1959. u Gradačcu (BiH). Od 1962. živi u Hrvatskoj. Osnovnu školu završila je u Đurđenovcu, gimnaziju u Našicama, a studije na Odsjeku jugoslavenskih jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. U jesen 1982. zaposlila se, kao asistent, na Odsjeku za jugoslavenske književnosti istoga Fakulteta. Postdiplomske studije završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gde je 1989. magistrirala na temi Primarna i sekundarna generička obilježja u Đurđevićevim „Uzdasima Mandalijene pokornice“. Doktorirala je 1998. godine s temom Hrvatski povijesni roman XX. stoljeća. Od 1993. zaposlena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kada je i izabrana za asistenta na Katedri za noviju hrvatsku književnost. U zvanje docenta promaknuta je 1999, a u vanrednog profesora 2007.
Stručne i naučne radove počela je objavljivati 1982. u časopisima, novinama i na radiju: Studentski list, Polet, Pitanja, Vjesnik, Treći program Radio Zagreba, Maslačak, Mogućnosti, Glas Slavonije, Slobodna Dalmacija, Republika, Polja, Quorum, Forum, Vijenac, Dometi, Dubrovnik, Dubrovački horizonti, Kaj, Revija, Književna revija, Kolo, Sarajevske sveske, Diwan, Bosnia Franciscana, Croatica...
Do sada je objavila tristotinak rasprava, ogleda, izvornih članaka i književnih kritika. U svojim knjigama bavila se ponajviše književnošću 17. veka (Barok iz suvremenosti gledat, Ivan Gundulić) te temama vezanim za istorijski roman u hrvatskoj književnosti (Krsto i Lucijan, sumnja.strah@povijest.hr). Među prvima je u prostore interpretacije unela pripovedanje u prvim licu (Prvo lice jednine, Lijepi običaji). Učestvovala je na četrdesetak kongresa, simpozijuma i okruglih stolova vezanih za teme koje dolaze iz prostora nacionalne književne baštine i sinkrone književne produkcije (Dani hvarskog kazališta, Hrvatski književni barok, Krležini dani, Prvi hrvatski slavistički kongres, Drugi slavistički kongres, Đakovački dani književnih kritičara, Dani Josipa i Ivana Kozarca, Književni Osijek...). Pet godina (1991–1996) vodila je projekat Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća pri Ministarstvu znanosti Republike Hrvatske. Kao sastavni deo tog istraživanja organizovala je naučni simpozijum (Osijek–Požega, 1993), čiji su radovi 1995. obelodanjeni u zborniku Ključevi raja. Bila je istraživač na projektu Enciklopedija hrvatske književnosti. Sarađivala je na projektima Stoljeća hrvatske književnosti, Leksikon hrvatskih pisaca, Hrvatska enciklopedija, Leksikon djela hrvatskih pisaca i Hrvatska književna enciklopedija.
Vodila je postdiplomske doktorske studije kroatistike (2006/2007).
Kao lektor i predavač četiri godine učestvovala je u programu Zagrebačke slavističke škole.
Povodom godišnjica vezanih za živote i rad hrvatskih pisaca, te uz pojedina događanja (kao što je npr. Mjesec knjige) održala je preko pedesetak stručnih predavanja u zemlji i inostranstvu. Od 1988. do 1991. uređivala je i vodila nedeljnu emisiju o savremenoj hrvatskoj prozi (Hrvatski radio, Radio Osijek), a u 2003. redovno je prikazivala nove naslove u emisiji Kutija slova Hrvatskog radija. Uređivala je časopise Rijek i Quorum, od 1990. do 1997. bila je urednica u časopisu Književna revija. Od 1985. do 1989. uređivala je i biblioteku Quorum, a od 1995. do 1997. biblioteku hit. Dve godine (2003–2004) bila je urednica u Nakladnom zavodu Matice hrvatske gde je uredila dvadesetak naslova i pokrenula biblioteku Ženska polovica književnosti.
Vodila je Đakovačke susrete književnih kritičara (2003–2006) gde je organizovala kolokvije o uredničkom radu Zlatka Crnkovića (2003), autorskom opusu Irene Vrkljan (2004) i dvadestogodišnjici izlaska časopisa Quorum (2005). Dve sezone uređivala je i vodila tribinu Književni petak. Za potrebe izdavača bila je recezent stotinak naslova iz savremene hrvatske proze. Bila je član žirija za nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“, Vjesnikove nagrade „Goran“ V.B.Z-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman godine, Nagrade „

Reviews

[Lidija · Rating 5 out of 5]

Sjajna, kao i uvijek.
Itekako je ovo ljubavni roman. Pravi. Životno-ljubavni.

[Katarina Josipović · Rating 4 out of 5]

Najzahtjevnije djelo Julijane Matanović koje sam do sad pročitala i sa kojim sam se poprilično namučila. Komplicirane rečenice od osamdesetak riječi u kojima se izmjenjuje po nekoliko vremena i mjesta radnje, subjekata i predikata, a likovi imenuju jednom imenom, drugi put prezimenom, a treći put titulom. To ipak ne znači da je radnja dinamična, baš naprotiv, bilo mi je kao da slušam priču bake dok "čeja" perje i svako toliko me zabrine kud ta priča zapravo vodi, no Julijana je ipak nakon mnogo vrludanja dovede u red i da joj smisao. Iz njenih kasnijih djela saznajem zašto piše takvim stilom, upravo je njena baka najzaslužnija što je zavoljela priče i pripovijedanje.
Za pojedine rečenice trebalo mi je da ih više puta pročitam da bih shvatila tko tu koga, zašto i koliko. Roman je to koji zahtjeva potpunu koncentraciju i koji po svojoj dramatičnosti može stati uz bok djelima Tolstoja, Hardyja ili sestara Brönte.
Glavni mu je lajtmotiv preljub, koji se provlači kroz tri generacije žena jedne obitelji, pa još kod jedne koja ima veze s jednom iz ovih prvih tri. U njemu su sve faze jednog nesretnog ženskog života: napuštanje oca, nezainteresirana majka, neuzvraćena odanost, udaja bez ljubavi iz inata, bračna nevjera, obiteljsko nasilje, neprihvaćenje svekrve, rat, ponižavanje, odbacivanje ljubavi dostojnog muškarca, abortus, život u malom mjestu, život u inozemstvu, rak dojke i kao da to sve nije bilo dovoljno, dobivamo još jednu priču o odrastanju u domu, odbacivanje od majke, nepoznavanje oca, napuštanje od udomitelja, pogibelj i ljubavni trokut.
Čitanje mi je dodatno otežalo njegovo džepno izdanje i napominjem samoj sebi da više nikada, ama baš nikada ne uzimam džepne knjige u ruke!
Podsjećam i samu sebe da se ograničim na čitanje Julijaninih romana na jedan godišnje, jer u meni uvijek izazove osjećaje krivice, nevoljenosti, odbačenosti, kao što mi uvijek nabije na nos uzaludnost života, ljubavi i "nesreće koja je nasljedna."

"Glagol 'zaboraviti' ne podnosi imperativ."

"Ja sam vam, sestro, jedna od onih žena koje su dopustile inatu da pobijedi strpljenje."

"Možda zbog toga što je čak i u visokoj književnosti, čijem je proučavanju posvetila svoj život, nailazila na slične situacije, vjerujući, sve dok mene nije upoznala, da zakonima knjiženog teksta vlada jedan, a stvarnim životom drugi moral."

"I zbog toga na njegovu odlasku nisam ni pokušala iznuditi nikakvo obećanje, nego sam ga, uz namješten smješak, upitala postoji li negdje vani kakva knjiga o ljudima koji u tijelu nose ugrađene ljubavne magnete. - Koliko ja znam, ne. A što bi ti s tim magnetima? - upitao me začuđeno. - Njima bi se privlačili ljudi koji se vole i ne bi bilo prevare."

"Ako te netko toliko voli, kao što ti misliš da on voli tebe, onda nema, upamti to, nikakve prepreke. Taj se slabić boji pokvariti sliku o sebi. Hrani se tvojom toplinom i tvojim tijelom. On misli na tebe i tako podiže onu stvar u bračnom krevetu."

"Djeca su najčešće sebična, hoće da je njima dobro, da su mirni i ne žele ulaziti u emocionalni život svojih roditelja. Razumljivo, oni misle da je njihovim rođenjem pravo roditelja na taj dio, na tu komponentu života, zaključeno."

"Odavno sam već vjerovala da se odnos prema obitelji, pa i nesreća što je jedni članovi čine drugima, nasljeđuju kao što se nasljeđuju i boja očiju, oblik nogu i stražnjice, kvaliteta kose i ljubav prema cvijeću."

"Ljubavni trokut je vječna tema. I svi se u njemu mogu naći, na jednom, drugom ili trećem kraku. I svatko tko ga pokuša pretvoriti u pravac omeđen dvjema točkama iz tog pokušaja izlazi bolestan, povrijeđen i nesretan."

[Jana · Rating 5 out of 5]

The best love book ever, no matter what Julijana says. Read it so many times... Learned so much from it. Especially maybe how not to be.

[Frane · Rating 4 out of 5]

Tema 3 zvjezdice i to vise jer meni trenutno ne pase bas, ali 5 zvjezdica (i vise) za pisanje. Odavno nisam procitao ovako dobro napisan roma - od konstrukcije cijele knjige, toka radnje, do upotrebe jezika i slaganja recenice.

Ukupno jedna lijepa cetvorka.

[Dorotea Ivančić · Rating 3 out of 5]

Sviđa mi se stil pisanja, roman je dobro koncipiran. Ali knjiga me u potpunosti nije dotakla. Tužna životna priča, na momente vrlo zanimljiva.