Žeželj, Mirko, hrvatski književnik (Benkovac, 24. IX. 1907 – Zagreb, 2. XI. 1980). Slavistiku studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu i Skoplju. Kao profesor povijesti sastavio je više osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika iz povijesti. U romansiranoj kronici Umorno stoljeće (1956) dao je prikaz dalmatinskog grada na pragu XX. st., s glavnim akterom I. Vojnovićem, a u romanu Most uzdisaja (1980) kroz lik popa Petra Jagodića prikazao morlačku »revoluciju« u sjevernoj Dalmaciji. Objavio je beletrizirane životopise mnogih hrvatskih književnika: A. G. Matoša (Tragajući za Matošem, 1970), V. Nazora (Vladimir Nazor, 1960; Veli Nazor: pjesnik i borac, 1976), T. Ujevića (Veliki Tin, 1976), M. Begovića (Pijanac života, 1980), I. VojnovićaŽeželj, Mirko, hrvatski književnik (Benkovac, 24. IX. 1907 – Zagreb, 2. XI. 1980). Slavistiku studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu i Skoplju. Kao profesor povijesti sastavio je više osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika iz povijesti. U romansiranoj kronici Umorno stoljeće (1956) dao je prikaz dalmatinskog grada na pragu XX. st., s glavnim akterom I. Vojnovićem, a u romanu Most uzdisaja (1980) kroz lik popa Petra Jagodića prikazao morlačku »revoluciju« u sjevernoj Dalmaciji. Objavio je beletrizirane životopise mnogih hrvatskih književnika: A. G. Matoša (Tragajući za Matošem, 1970), V. Nazora (Vladimir Nazor, 1960; Veli Nazor: pjesnik i borac, 1976), T. Ujevića (Veliki Tin, 1976), M. Begovića (Pijanac života, 1980), I. Vojnovića (Gospar Ivo, 1977), a posmrtno mu je izišla biografija D. Ivaniševića (Zatočenik slobode, 1982). U tim je biografijama došao do izražaja Žeželjev kritički duh, sklonost psihološkom nijansiranju, ali i svijest o nemogućnosti prikazivanja totaliteta jedne osobnosti....more
Sign in with Facebook
