Radoslav Katičić

Radoslav Katičić’s Followers (4)

member photo
member photo
member photo
member photo

Radoslav Katičić


Born
in Zagreb, Croatia
July 03, 1930


Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930.), hrvatski jezikoslovac i povjesničar.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao klasičnu filologiju gdje je doktorirao disertacijom Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije. Prvi su mu radovi iz grčke filologije. Od 1958. na Katedri za indoeuropsku poredbenu gramatiku. Utemeljitelj je studija opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1977. do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. Član HAZU, Austrijske akademije znanosti, ANUBiH, Norveške akademije i Academiae Europae. Katičićevi radovi se mogu, ugrubo, podijeliti na četiri područja:

-djela iz opće lingvistike, u kojima je razvijao razne suvremene jezikoslovne pristupe poput
...more

Average rating: 4.5 · 88 ratings · 15 reviews · 37 distinct worksSimilar authors
Božanski boj

4.74 avg rating — 23 ratings — published 2008
Rate this book
Clear rating
Zeleni lug

4.92 avg rating — 13 ratings — published 2010
Rate this book
Clear rating
Naša stara vjera: tragovima...

4.27 avg rating — 15 ratings
Rate this book
Clear rating
Gazdarica na vratima

4.60 avg rating — 10 ratings
Rate this book
Clear rating
Vilinska vrata

4.40 avg rating — 5 ratings
Rate this book
Clear rating
Na ishodištu: književnost u...

4.20 avg rating — 5 ratings — published 1994 — 2 editions
Rate this book
Clear rating
Stara indijska književnost

it was amazing 5.00 avg rating — 3 ratings
Rate this book
Clear rating
Na kroatističkim raskrižjima

4.33 avg rating — 3 ratings — published 2011
Rate this book
Clear rating
Hrvatski jezik

really liked it 4.00 avg rating — 3 ratings — published 2013
Rate this book
Clear rating
Ancient Languages of the Ba...

4.50 avg rating — 2 ratings
Rate this book
Clear rating
More books by Radoslav Katičić…
Quotes by Radoslav Katičić  (?)
Quotes are added by the Goodreads community and are not verified by Goodreads. (Learn more)

“U našoj, a i u europskoj kulturnoj javnosti, osobito u onoj intelektualnijoj, osjeća se u nekih otpor da prihvate rezultate istraživanja kakvi se ovdje iznose. Radije tvrde da takva čega ne može biti, da toliko snažno izražen kontinuitet tako duboke starine naprosto a priori nije moguć, a čini im se da nije moguć jer ga, kako oni misle i osjećaju, ne smije biti. A ne smijega biti zato jer svaka starina, a osobito tako davna, mora biti u našoj suvremenosti potpuno beznačajna, a ne da u prežitcima traje sve do naših dana. Ako to nije tako, ruši im se njihov svijet. Vjerojatno se tada osjećaju sputani davninom. Zato dopuštaju samo da se govori o mijeni, a nikako o trajanju. Kao da mijena i trajanje nisu dva lica istoga bivanja, kao da ne impliciraju jedno drugo. Ništa se ne može promijeniti ako nešto pri tome ne ostane isto. Jer ako nešto ne ostaje, samo se pojavljuje drugo, a nema ničega što bi se promijenilo. Ako se nije zadržao bar neki identitet, ništa se nije promijenilo, nastupilo je samo drugo.”
Radoslav Katičić, Gazdarica na vratima

“Očuvano u jeziku i s jezikom, predstavlja to isti kontinuitet trajanja, istu predaju kao i jezik sam. Nema tu izravne veze s genetikom, s podrijetlom, kako se sada počelo egzaktno istraživati. Sve je to jezična baština. Svakoga tko se udubi u to mora iznenaditi koliko je praslavenskoga mitskog govora prisutno u našoj jezičnoj porabi kako smo ju naslijedili od svojih starih. Ona se, naravno, stalno mijenja i upravo u toj mijeni traje.Tako nam čuva i izraze i obrate koji se izvorno odnose na mitski ustroj svijeta. To je odavno zaboravljeno. Nova svetost potpuno je potisnula staru. Ali ono što je očuvano s jezikom omogućuje nam da tu staru svetost ipak, nepotpuno doduše i manjkavo, ali pouzdano, oprezno pipajući upoznajemo. Tako opet postaje naša. Svi koji smo rasli u tom jeziku i srodili se s njime, kada ju upravo preko toga jezika upoznamo, prepoznajemo ju kao svoju, naslojenu u dubinskim našim i zatrpanim slojevima. Doživljujemo to kao neko oživljeno sjećanje. Tako ove tri knjige mogu progovoriti čitatelju.
Probuđeno sjećanje postat će pamćenje i trajno obogatiti onoga koji ga stekne.”
Radoslav Katičić, Gazdarica na vratima



Is this you? Let us know. If not, help out and invite Radoslav to Goodreads.